Kinoklub Zagreb

[kinoklubzagreb]

Slike razlike #16: Bajke - ručno kolorirani filmovi iz kolekcije Pathé, 1902./1908.

Ovog petka, 27. ožujka 2018. nastavljamo s redovitim programom Slike razlike #16: Bajke. Radi se o izboru eksperimentalnih filmova koje je odabrao i pripremio filmski autor Vladislav Knežević.  

Prikazujemo filmove: Ballet des Sylphides, 1902., 1 min Ali baba and the 40 thieves, 1902, 9 min Eccentric Waltz, 1903., 2 min Japonaiseries, 1904., 3 min Weird Fancies, 1904., 3 min Metamorphosis of a Butterfly, 1905., 2 min Loie Fuller, 1905., 2 min The Wonderful Album, 1905., 5 min The Black Pearl, 1908., 9min Le Faune, 1908., 5 min In the land of the Gold Mines, 1908., 9 min Filmovi su masterirani sa elektronskom eksperimentalnom glazbom komponiranom specifično za ovu kompilaciju jer su u originalu, naravno, "mute". Petak, 27.04.2018. / 21h / Kinoklub Zagreb / ulaz besplatan!

[kinoklubzagreb]

Turković protiv Šuvara: o filmskom amaterizmu

Svatko misli da zna definirati filmski amaterizam, pa ga neki izjednačavaju s diletantizmom, neprofesijskim filmom, individualnim hobijem. Je li amaterizam zaista sve to ili samo to? Kako je preživio u Hrvatskoj i koji su potencijali daljnjeg razvoja? Odgovore saznajte na raspravi o filmskom amaterizmu. U raspravi će se suočiti prof. dr. sc. Hrvoje Turković, filmski teoretičar, kritičar i sveučilišni profesor koji je napisao više od 10 knjiga i preko 700 članaka o filmu, i Vedran Šuvar, predsjednik Kinokluba Zagreb i autor "Manifesta amaterskog filma". Raspravu će moderirati Luka Ostojić, novinar, urednik i filmski amater. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u petak, 20. travnja sa početkom u 19h u kino dvorani Kinokluba Zagreb. Ulaz besplatan.

[kinoklubzagreb]

90/00 — testna projekcija

Galerija Greta / 21. 4. — 19:00 / filmovi iz arhiva KKZ-a ********************************************************* Ove godine Kinoklub Zagreb slavi svoju 90. obljetnicu, koja nam je poslužila i kao dobar povod za inventar recentnije klupske arhive. Devedesete su poznate kao razdoblje stvaralačkog zatišja i smanjene proizvodne aktivnosti, no početkom tog desetljeća u Požegi je pokrenuta revija jednominutnih filmova koja je kreativno zahvatila i dio autora okupljenih u KKZ-u. Na scenu su stupili i novi mediji, poput VHS-a i Mini DV-a, koji su sa sobom donijeli i promjene u načinu bilježenja slike u pokretu, što su KKZ-ovci dojmljivo i duhovito iskorištavali u svojim eksperimentalnim istraživanjima. Lakoća i brzina snimanja, magnetske intervencije u slici i zvuku te pojava digitalne animacije savršeno su se uklopili u jednominutne propozicije požeške revije, čiji filmovi predstavljaju okosnicu prve ovogodišnje projekcije radova iz arhiva Kinokluba Zagreb. Pored tada izuzetno aktivnih i danas legendarnih članova poput Alana Bahorića i Vedrana Šamanovića, na rasporedu se nalaze filmovi redatelja koji su kroz klub u nekom trenutku prošli i ostavili svoj filmski otisak (Siniša Bajt, Tajana Tikulin, Alen Forjan), a njima pridružujemo novije radove onih autora, poput Mladena Burića i Vedrana Šuvara, koji još uvijek u određenom obliku sudjeluju u radu i djelovanju Kinokluba Zagreb. Pridružite nam se na ovoj kratkoj projekciji filmova 1990-ih i 2000-ih, uz čašu vina i druženje, u 19:00 u zagrebačkoj galeriji Greta! ********************************************************

Trajanje programa: 35’ 1. Ozren Harlović: Posljednji film, 1' (VHS, 1996) 2. Vedran Šamanović: Bulog: INDU, 1'08'' (VHS, 1995) 3. Dalibor Tunguz: Drive, 1'12'' (VHS, 1995) 4. Alan Bahorić i Marko Raos: Brzina, 1'02'' (VHS, ) 5. Siniša Bajt: Paklena naranča, 50" (VHS, 1996) 6. F.451: Moderato Cantabile, 1' (VHS, 1996) 7. Mladen Burić: Claustrophobic machine, 3'30'' (Mini DV, 2003) 8. Ratko Selihar: D. S., 59" (S-VHS, 1999) 9. Alan Bahorić: Svjetski iluzionistički kongres, 2'15" (VHS, 1995) 10. Alen Forjan: Manga, 57" (VHS, 1996) 11. Neven Dužanec: Moj galebe, 1'20" (Mini DV, 2002) 12. Matko Dodig: Slap, 55'’ (Mini DV, 2001) 13. Tajana Tikulin: Smetnje, 9'45" (VHS, 1992) 14. Krsto Jaram: Post Mortem, 1' (Mini DV, 2001) 15. Marko Štengl: Baudelaire stranac, 59" (VHS) 16. Vedran Šuvar: Organ of sense, 5' 47" (Mini DV, 2004) 17. Vedran Šamanović: Dani preživjelog ratnika, 57" (16mm na VHS) Selekcija: Petra Belc + Lana Kosovac Hvala Mislavu Vinkoviću i Svenu Mihaljeviću na pomoći pri digitalizaciji materijala.

[kinoklubzagreb]

Nova Filmska škola: uvodno predavanje

Pozivamo vas na uvodno predavanje proljetne Filmske škole koje će se održati u utorak 17. travnja s početkom u 18:00 sati u kinodvorani Kinokluba Zagreb na adresi Trg žrtava fašizma 14. Na uvodnom predavanju koje je neobaveznog karaktera, predavači mentori će objasniti program škole svim zainteresiranim budućim klubašima. Filmska škola Kinokluba Zagreb tradicionalna je početnička radionica scenarija, režije, snimanja i montaže. Polaznici se u Filmskoj školi upoznaju s osnovama režije i pisanja scenarija, snimanja, rasvjete i montaže, a podijeljeni u grupe, razvijaju svoje ideje u scenarije i snimaju kratkometražne filmske vježbe.

Osnove režije i pisanja scenarija predaje redateljica Lana Kosovac, teorijski i praktični dio iz rasvjete i snimanja vodi snimatelj Almmir Fakić, montažu filmova polaznika mentorira montažerka Urša Vlahušić, dok snimanje zvuka predaje montažer i dizajner zvuka Tihomir Vrbanec. Po položenom ispitu, polaznici postaju članovima Kinokluba Zagreb te mogu besplatno, neograničeno i slobodno koristiti filmsku opremu, prostor i montažu KKZ-a za svoje buduće filmove. Također, sve ostale napredne radionice KKZ–a (Mala filmska forma, Radionica pisanja za film, Radionica filmske kritike, Radionica videospotova…) besplatne su za sve članove! Kinoklub Zagreb je udruga osnovana 1928. godine kao Kino sekcija Foto kluba Zagreb, što ga čini najstarijim amaterskim kinoklubom u jugoistočnoj Europi. Danas se Kinoklub Zagreb izdvaja kao najproduktivnija producentska kuća kratkometražnog filma u Hrvatskoj, s rekordnom brojkom od 111 kratkometražnih ostvarenja u 2015. godini. Članovi KKZ-a vode se idealima slobodnog pristupa bavljenju filmom i apsolutne autorske slobode. CIJENA i TERMINI ODRŽAVANJA Cijena Filmske škole iznosi 800,00 kuna što je zapravo jednokratna (doživotna) članarina u Kinoklubu Zagreb. Predavanja se odvijaju utorkom i četvrtkom u večernjim satima, a škola traje dva mjeseca. INFO I PRIJAVE Lana Kosovac / [email protected]

[kinoklubzagreb]

Izložba Darija Devića: 'Grafički urednik Kinokluba Zagreb'

Pozivamo vas na otvorenje izložbe Darija Devića: 'Grafički urednik Kinokluba Zagreb', koje će se održati u ponedjeljak 16. 4. 2018. u 19:30 sati u zagrebačkoj Galeriji Greta na adresi Ilica 92. Izložba ‘Grafički urednik Kinokluba Zagreb’ cjeloviti je prikaz sedamdeset A3 plakata koje je Dario Dević od 2012. dizajnirao za programske djelatnosti te legendarne zagrebačke kinoamaterske institucije. Poznat uglavnom po svom radu u zagrebačkom krugu nezavisne kulture, Dević je zagovornik infiltracije u redove i radove kulturnih subjekata koje voli i za koje voli raditi, pa je tako ilustrirao i pisao filmske kritike za Zarez, dizajnirao plakate za Živu muziku i sudjelovao u njihovim radijskim emisijama te glazbenim večerima, a Kinoklub (u koji je došao gledati filmove i pobjeći od posla) danas smatra svojim drugim domom i najdražim dijelom svoje karijere. U subotu, 21. 4. u Galeriji Greta održat će se i projekcija filmova iz arhive Kinokluba u selekciji Petre Belc i Lane Kosovac. Izložba i projekcija dio su cjelogodišnjih događanja povodom 90. rođendana KKZ-a.

****** Kako to objasniti? ‘Svaki plakat genijalniji od prethodnog. Kako to objasniti.’ samo je jedan od brojnih ekstatičnih Facebook komentara i pozitivnih rekacija na dizajn plakata Darija Devića za ciklus filmova ‘Žena, mačka, kraljica’ održan u ožujku prošle godine u Kinoklubu Zagreb (KKZ-u). Nakon šest godina rada na poziciji kućnog dizajnera KKZ-a Dević i dalje uspijeva zainteresirati, ali i provocirati publiku nezavisne kulturne scene. Upadljivost i laka čitljivost nerijetko potiču na pisanu, usmenu ili barem emoji reakciju budući da je mogućnost otvorene i obostrane komunikacije esencijalan element ovakve vrste dizajnerskog plakata. Potreba za nekim subjektivnim sudovima i komparacijom najnovijeg plakata i nekog prethodnog odgovara jednako tako osobnom i intuitivnom procesu nastanka istih. Naime, Dević je u nekoliko navrata svoje najosobnije angažmane u organizacijama poput KKZ-a, Žive muzike i časopisa Zarez definirao kao ‘mikrosuradnje’. To su suradnje koje ciljaju na točno određenu publiku strastvenu oko sadržaja organizacija čije programe renomirani dizajner redovito posjećuje. Stoga, ne čudi kako su najbolja autorska rješenja proizašla upravo iz Devićeve svakodnevice s kojom se kao vjerna publika dotičnih lako poistovjećujemo. Dario Dević ne doživljava sebe preozbiljno što mu vjerojatno daje određenu razinu slobode u radu, a istovremeno i nama olakšava razumijevanje kompleksnijih programa koje nam je u stanju približiti na iskren i zabavan način. Inteligentan pop pristup u pozadini je njegovih rješenja za filmske cikluse, pojedinačne projekcije, radioničke formate i partije u organizaciji KKZ-a. Senzibilitet autora programskih ciklusa, koji su često jednako duhovito zamišljeni, optimalno odgovara i dizajneru koji se ne boji prepustiti struji svijesti. Finalni rezultat ponekad je doslovan, utemeljen na lajtmotivu, formi ili kultu protagonista filma, a ponekad skriven i začudan kada se prepušta stilizaciji odbacujući hijerarhiju sadržaja. Ovo potonje često je i zabavnije jer od publike zahtijeva iščitavanje slojeva i asocijacija koje su upravljale Devićevim stvaralačkim procesom. Adaptacija vlastitih privatnih fotografija, primjerice za recentniji filmski ciklus ‘Kontra matere’, pokazuje bliskost suradnje s KKZ-om i u situaciji kada eksplicitno otkrivanje vlastite intime uspijeva ostati nenametljivo i prikladno. Dugogodišnja suradnja s klubom zasigurno je utjecala na iznimnu količinu uzajamnog povjerenja i mogućnost eksperimentiranja s osobnim rukopisom unutar šest dizajnerskih sezona. Raznovrsnost programa ne pruža mogućnost jednostranog tumačenja pojedinih sezona iako možemo primijetiti određenu sklonost glitchu, magičnom, tripoidnom i post-internet izražaju ili dominaciju teksta nasuprot slike lica ili dijela tijela. Dapače, možda najveća dosljednost ostaje dizajn za radioničarski format Kluba gdje ostajemo zapanjeni varijacijama na jednostavan školski pribor kao što je olovka. Ako nam se čini da je određeno rješenje prenaivno, ono to nikada zapravo nije jer je u suštini autoreferencijalno i u potpunosti svjesno. Često bih se i sam našao u situaciji kada bih određeni plakat previdio, a onda bih iduće jutro shvatio koliko je nešto mentalno odbačeno ipak genijalno. Upravo takvi plakati, zavoljeni ‘na drugu’ i danas ostaju moji favoriti. Kako objasniti ili predvidjeti što će Dario Dević napraviti iduće? Ne možemo znati, ali ziher će idući biti najbolji. (tekst: Lovro Japundžić) ******

Dario Dević:  'Grafički urednik Kinokluba Zagreb' (Plakati od 2012. — 18.)

16. — 22. 4. 2018. Galerija Greta Ilica 92, Zagreb www.greta.hr

[kinoklubzagreb]

Ciklus filmova: Kako ljudi pričaju

Ima tu nekih pravila, ali od filma do filma, dijalozi budu toliko različiti da se glavni likovi ne bi mogli sporazumjeti. Od filozofski rasprava, preko verbalnih ratova do mumblecorea, četiri filma ciklusa „Kako ljudi pričaju“ jedan su presjek te različitosti. A to što čini dobar dijalog, gdje stiliziranost postaje umjetna, a gdje sličnost životu dosadna, lažu li likovi ili se samozavaravaju, zašto bitne razgovore vode za stolom, ne smeta li žvakanje izgovoru, a teška priča probavi, komentirat ćemo nakon projekcija. 

Raspored filmova:

5. travnja - ‘Ma nuit chez Maud’ / ‘Moja noć kod Maud’ (1969), r. Éric Rohmer Muškarac, strogo-principijelni katolik, provodi noć kod žene. 12. travnja - ‘Who's Afraid of Virginia Woolf?’ / ‘Tko se boji Virginie Wolf?’ (1966), r. Mike Nichols Ogorčeni stariji par, uz pomoć alkohola, uvlači mlađi par u svoje emocionalne igre i mučenja. 19. travnja - ‘The Meyerowitz Stories (New and Selected)’ / ‘Priče o Meyerowitzima (nove i odabrane)’ (2017), r. Noah Baumbach Otuđena obitelj nalazi se u New Yorku kako bi proslavila umjetnički uspjeh svog oca. 26. travnja - ‘Funny Ha Ha’ / ‘Smješno ha ha’ (2002), r. Andrew Bujalski Marnie je nedavno diplomirala i pokušava se nositi sa životom, poslovima, dečkima, pivom. Vaši domaćini su Marija Georgiev i Tihomir Vrbanac. Autor vizuala je Dario Dević. Sve projekcije odvijaju se četvrtkom i počinju u 21 sat, a ulaz je za sve slobodan! Vidimo se u Kinoklubu!

[kinoklubzagreb]

KINOKLUB ZAGREB raspisuje ponovljeni natječaj za radno mjesto VODITELJA/ICE PROMOCIJE I ODNOSA S JAVNOŠĆU

Obveze voditelja/ice promocije i odnosa s javnošću:

izrađivanje i vođenje promocijske strategije programa aktivnosti,

kluba prema medijima i korisnicima u suradnji s voditeljima aktivnosti,

vođenje Facebook stranice i ostalih društvenih mreža kluba (objavljivanje vijesti, izrada evenata, odgovaranje na upite korisnika),

vođenje web stranice kluba (objava novih vijesti),

slanje tjednih obavijesti o aktivnostima kluba,

koordinacija izrade i distribucije promotivnog materijala.

Voditelj/ica promocije i odnosa s javnošću treba:

biti računalno pismen/a,

imati relevantno radno iskustvo u kulturnom sektoru,

znati engleski jezik.

Prednosti su:

radno iskustvo u promociji unutar AV djelatnosti,

poznavanje interesa Kinokluba Zagreb i razumijevanje filmskog

amaterizma,

poznavanje rada u CMS-u.

Radno vrijeme je fleksibilno, a radi se pola radnog vremena (20 sati tjedno).

Mjesto rada je tajništvo Kinokluba Zagreb (Trg žrtava fašizma 14, Zagreb), ali može se djelomično raditi i od kuće. Plaća je 2.500,00 kuna neto.

Kandidati koji uđu u uži izbor pristupaju intervjuu.

Za prijavu je potrebno poslati životopis i motivacijsko pismo. Na natječaj su slobodni ponovno se prijaviti i svi oni koji su poslali prijave za prvi natječaj objavljen 2. veljače 2018. 

Sve se prijave šalju digitalno na mail [email protected],  s naslovom maila “Za radno mjesto voditelja/ice promocije i odnosa s javnošću - ime i prezime” do 23:59 u nedjelju, 8. travnja 2018. godine. 

Rezultati će biti objavljeni u najkraćem mogućem roku.

[kinoklubzagreb]

Otvorene prijave: Radionica filmske kritike i analize 2018. - PRODULJEN ROK ZA PRIJAVU

Kinoklub Zagreb organizira novu besplatnu radionicu filmske kritike i analize.  Cilj dvomjesečne radionice je osposobiti polaznike u pisanju kraćih filmskih kritika te im ponuditi korisne alate za filmsku analizu.

Rok za prijavu: 23. ožujak 2018. 

PRODULJEN ROK ZA PRIJAVU: 30. OŽUJKA 2018.

Polaznici radionice će tradicionalno činiti žiri kritike na Gledalištu Kinokluba Zagreb, a najbolji radovi nastali na radionici bit će objavljeni u časopisu Zapis i na webu Kinokluba Zagreb.

Prijave su otvorene do petka, 23. ožujka 2018., a potrebno je poslati tekst o filmu s recentnog festivalskog ili kinorepertoara. Tekst mora imati približno 2000 znakova uključujući razmake (tolerira se plus/minus 300 znakova), a na osnovu poslanih radova vršit će se selekcija, odnosno odabrati šest polaznika radionice.

Radionica će se odvijati kroz ukupno deset dvosatnih sesija jednom tjedno u travnju i svibnju 2018. u prostorijama Kinokluba Zagreb, Trg žrtava fašizma 14. Rad će se paralelno odvijati na dva plana – pisanje vlastitih tekstova te analiza filmskih kritika profesionalaca. 

Polaznici će biti dužni za vrijeme trajanja radionice usavršiti tekst s kojim su primljeni te napisati još jedan tekst iste dužine te jedan duži tekst.

Voditeljica radionice je Višnja Vukašinović (Pentić) uz asistenciju Darija Devića.

Prijave se šalju na adresu [email protected]

[kinoklubzagreb]

Počinje radionica Mala filmska forma 2018!

Na radionici Mala filmska forma imat ćete priliku razvijati svoj koncept i uobličiti ga u filmsku formu te kroz kombinaciju mentorskih predavanja, priprema i praktičnog rada napraviti svoj autorski film. Rod i žanr filmova slobodan su izbor autora, dok pridjev ‘mala’ iz naslova sugerira da se rade kratki filmovi. U sklopu radionice gledat će se i analizirati razni primjeri filmova te razrađivati ideje polaznika, a kroz praktične vježbe ponovit ćeš svoje tehničko razumijevanje filma i u potpunosti se prepustiti samostalnom radu. 

Nakon 6 intenzivnih mentorskih termina na tjednoj bazi i samostalnih snimanja vikendom, radionica završava tečajem montaže u kojoj polaznici imaju priliku kroz rad na vlastitom materijalu samostalno montirati svoje radove. Radionica je besplatna i namijenjena je prvenstveno članovima kinokluba koji su završili početničku radionicu tj. Filmsku školu. Polaznici za prijavu trebaju imati samo ideju i radnu volju. Svi potencijalni polaznici prijavljuju se dolaskom na uvodno predavanje radionice koje će se održati u utorak, 13. ožujka 2018. u 19 sati u projekcijskoj dvorani Kinokluba Zagreb. Mentori radionice su redatelji/ce Dalija Dozet, Lana Kosovac i Tomislav Šoban, a svi produkcijski i tehnički uvjeti osigurani su od strane Kinokluba Zagreb. Točni termini predavanja svake grupe odredit će se na uvodnom predavanju u dogovoru s mentorima i drugim polaznicima. Predviđen kraj radionice je kraj svibnja. Dođite na radionicu i napravite svoj film! :) Za sva dodatna pitanja stojimo na raspolaganju: Dalija Dozet [email protected]

Tomislav Šoban Koordinator radionica Kinokluba Zagreb [email protected]

[kinoklubzagreb]

Nelagoda ispod tetovirane površine

“Portret Miss Minnie”, r. Danijel Lukač, 2017. (produkcija: Kinoklub Zagreb)

AUTORI/CE: Petra Šoštarić, Saša Kučan

Kratki dokumentarni film Portret Miss Minnie autora Daniela Lukača prikazan je na Gledalištu Kinokluba Zagreb. O filmu su pisali polaznici KKZ-ovog "Kritičarskog inkubatora" koji se oko ocjene filma nisu složili...

***

Petra Šoštarić: Diskretno propitivanje rodnih uloga

Negdje u Hrvatskoj djevojka ružičaste kose i tetoviranog tijela revno se sprema za natjecanje pin-up djevojaka. Ime joj je Jasmina i od prvog smo trenutka krupnim planom njezinog lica uvučeni u priču. Redatelj pažljivo gradi napetost: šture, gotovo usputne informacije koje nam Jasmina govori o ostalim dijelovima tijela funkcioniraju kao teaser. Tek po završetku intervjua kamera prelazi preko svih njezinih tetovaža i postiže efekt iznenađenja. Djevojka prekrivena tradicionalno muškim vizualnim obilježjima sprema se na natjecanje u ženstvenosti. Djevojka koja želi biti drugačija kreće na natjecanje klišeja.

Prizore s natjecanja kamera snima lepršavo, kao da pratimo leptirića po livadi. Ti su prizori dovoljno dugi da nas zaintrigiraju, a dovoljno kratki da zavaraju. Ljeto u prirodi, lijepe djevojke – na prvi pogled idilično. Ipak, kamera bilježi ljubomoran pogled jedne djevojke upućen drugoj, oskudnije obučenoj. Ne stignemo razmišljati je li žensko rivalstvo pozitivno jer već u sljedećem trenutku gledamo tri rabijatna muškarca koji nezainteresirano sjede za stolom. Ne stignemo razmišljati zašto se oni ne moraju dotjerivati jer već u sljedećem trenutku vidimo pin-up majku koja za ruku vodi trogodišnju kćer. Ne stignemo razmišljati koliko je to prikladno okruženje za dijete jer kamera već prelazi na nove prizore. Film suptilno naznačuje da natjecanje koje Jasminu toliko veseli nije sasvim bez problema. Prpošna kamera i vesela pozadinska glazba u kontrastu su s neugodnim pitanjima o muško-ženskim i žensko-ženskim odnosima.

Redatelj ne dopušta da se film razvije u feminističku propovijed u kojoj bi se teško moglo reći nešto novo. Umjesto dociranja, kontrastima postavlja pitanja te lukavo izbjegava predvidivost: u trenutku kad bismo očekivali obavijest o Jasmininom plasmanu, prelazi na antiklimaktički prikaz njezine svakodnevice u frizerskom salonu gdje je ona ta koja poklanja umjesto da plijeni pažnju. Gotovo svaki prizor krije neku nedoumicu, ako ne i sukob; neko pitanje koje bi moglo izazvati nelagodu.

Posebna je vrlina filma uspješno propitivanje rodnih uloga na primjeru jednog natjecanja u ljepoti, bez osuđivanja ili ruganja glavnoj junakinji koja na njemu sudjeluje. Pomnim prikazom Jasmininog tijela i njezinim poluintimnim govorom o sebi ostvaruje se bliskost između nje i gledatelja. Redatelj postiže da publika od samog početka navija za Jasminu, ali tu istu publiku na kraju tjera da se zapita: je li ono što Jasminu čini sretnom zapravo nešto što bi ju trebalo brinuti?

Saša Kučan: Portret bez portreta

Režiser je imao želju prezentirati potencijalno intrigantan život i zanimljiv životni stil Jasmine Smrtić, umjetničkog naziva Miss Minnie, koristeći njene riječi, bez svog osobnog dojma. Odmah na početku filma ona sama prepričava ugodna i neugodna iskustva s ljudima, te kada i zašto se odlučila na mnoge tetovaže koje joj prekrivaju skoro cijelo tijelo. Pritom gledatelju ne daje odgovor je li to po njoj tabu, protest ili parola, nego neočekivano emotivno opisuje zašto je jedna od većih tetovaža portret njene pokojne bake. Stječemo dojam da bi svaka njena tetovaža mogla imati neku zanimljivu priču, ali umjesto toga pratimo kadrove njenih tetovaža snimanih u gro-planu. Režiser prezentira lik njenim monologom i uvodi nas u dubinu portreta, ali ostaje na površini kako radnja filma odmiče.

U naraciji filma slijede rock'n'roll koncert i susret motociklista, kojim prevladavaju rockabilly motivi, auti iz '60-ih među kojima se kao u nekom alternativnom svijetu kreću prisutne kostimirane pin-up djevojke. Na jednom od automobila nalazi se i naša Miss Minnie u našminkanom izdanju, u prekrasnoj staromodnoj haljini. Kamera prati sudionike okupljanja te većinu ostalih prisutnih pin-up djevojaka, a film završava kadrom Miss Minnie u skučenom salonu.

Portret Miss Minnie ostavlja nas bez potpunog prikaza i portreta junakinje. Autor je propustio prodrijeti dublje od tetovaža na njenom tijelu, a time i do prodornijeg portreta zanimljive djevojke, uskrativši gledateljima kadar za koji bi vjerojatno Miss Minnie pozirala da ostavi što bolji dojam na sve nas.

[kinoklubzagreb]

Otvorene prijave za radionicu filmske kritike i analize 2018.

Kinoklub Zagreb organizira novu radionicu filmske kritike i analize. Radionica je besplatna i otvorena za sve.

Cilj dvomjesečne radionice je osposobiti polaznike za pisanje kraćih filmskih kritika te im ponuditi korisne alate za filmsku analizu. Polaznici će tradicionalno činiti žiri kritike na Gledalištu Kinokluba Zagreb, a najbolji radovi nastali na radionici bit će objavljeni u časopisu Zapis i na webu Kinokluba Zagreb.

Prijave za radionicu otvorene su do petka, 23. ožujka 2018. Za prijavu valja poslati tekst o nekom od filmova s recentnog festivalskog ili kinorepertoara. Tekst mora imati približno 2000 znakova uključujući razmake (tolerira se plus/minus 300 znakova), a na osnovu poslanih radova vršit će se selekcija odnosno odabrati šest polaznika radionice.

Radionica će se odvijati kroz ukupno deset dvosatnih sesija jednom tjedno u travnju i svibnju 2018. u prostorijama Kinokluba Zagreb, Trg žrtava fašizma 14.

Rad će se paralelno odvijati na dva plana – pisanje vlastitih tekstova te analiza filmskih kritika profesionalaca. Polaznici će biti dužni za vrijeme trajanja radionice usavršiti tekst s kojim su primljeni te napisati još jedan tekst iste dužine te jedan duži tekst.

Voditeljica radionice je Višnja Vukašinović (Pentić) uz asistenciju Darija Devića.

Prijave se šalju putem elektroničke pošte na adresu [email protected]

[kinoklubzagreb]

Inspirativna potraga za inspiracijom

“Precijenjena dramaturgija”, r. Sunčica Ana Veldić, 2017. 

AUTORI/CE: Ivor Glavaš, Jelena Ratko, Paula Skelin

Kratki dokumentarni film “Precijenjena dramaturgija” autorice Sunčice Ane Veldić je na Gledalištu Kinokluba Zagreb osvojio i Nagradu “Maksimilijan Paspa“ i Nagradu kritike za najbolji amaterski film godine. Stoga ne čudi što je čak troje polaznika KKZ-ovog “Kritičarskog inkubatora” pisalo o ovom odlično prihvaćenom filmu. Donosimo tri teksta, tri pozitivne kritike, a opet tri različite interpretacije istog filma.

***

Ivor Glavaš: Ljepota kreativne praznine

Mnogi od nas imaju nešto za reći, ali samo rijetki uspijevaju. Ni većina filmaša često ne uspijeva dobro artikulirati svoje ideje i osjećaje. Trud uglavnom završava umjetničkim neuspjehom, što nije problematično jer je umjetnički proces upravo ta borba – borba za pronalaženje smislenog i umjetnički relevantnog izraza. Ostajemo nijemi, unatoč svim formalnim mogućnostima koje nam se pružaju da progovorimo autorski, na način specifičan sebi i drugačiji od svih drugih.

“Precijenjena dramaturgija” je film o pravljenju filma. Gledamo rezultat pokušaja da se napravi dramaturški konzistentan film, a u tom je smislu autorica filma Sunčica ujedno implicitna autorica i junakinja za koju želimo da uspije, što nas upliće u narativ filma. Film pritom progovara o teškim i lijepim stranama umjetničke proizvodnje. Kadrovi se stapaju između teorije i prakse, čime uviđamo cjelokupnost filmskog procesa. Radi se o brikolažu motiva i situacija u kojima se često mogu naći mnogi amaterski sineasti: o mentorima, maltretiranju ljubavnika svojim radom, besmislenom odlasku na selo u potrazi za inspiracijom. Tako ovaj film pomoću partikularnih trenutaka ostaje velik i malen, blizak i značajan. Kako je poentirao profesor, jedan od protagonista: pojedinačno koje nam priča o općem, o nama.

Čini se da je tema ovogodišnjeg Gledališta Kinokluba Zagreb problem manjka inspiracije. Kao da je većina prikazanih filmova svojevrsni oblik mini tragedije i borbe s kojom se neki nose bolje ili gore, dok Sunčica pobjeđuje jedva, ali mirno. Nije najsretnije da je režija skoro potpuno u montaži, no ovaj film to uzima kao koncept i pretvara u prednost. Pomoću režijskog talenta i neupitnog poznavanja filmskog jezika, autorica iznalazi dramaturgiju koja je svakako drugačija i hrabra, slobodno shvaćena, nova i uspješna; upravo onaj oblik podcijenjene dramaturgije koju prerijetko viđamo u skoro svim oblicima filmskog izraza. I praznina može biti lijepa kada se dobro montira: to su rijetki trenuci u kojima manjak inspiracije postaje inspirativan.

Jelena Ratko: Sveprisutnost filma

U intimnom prikazu nastajanja jednog filmskog djela, pri čemu je autorica kao protagonistica istovremeno žrtva vlastite samokritičnosti i jedina kritičarka kojoj vjeruje, Sunčica Ana Veldić kroz odnose s likovima predstavlja različite struje mišljenja unutar filmske zajednice, dok izborom kadrova i montažnim postupcima uspijeva suptilno i originalno prikazati svoj osobni doživljaj procesa stvaranja filma.

Film preispituje poziciju autorice unutar institucije Akademije dramske umjetnosti, gdje joj često nedostaje sloboda zbog svojevrsnog pritiska okoline, u ovom slučaju profesora – koji u ranoj fazi snimanja filma ne uspijevaju prodrijeti u srž njezine ideje pa je pokušavaju razuvjeriti u daljnjim nastojanjima da objedini svoje zamisli u (be)smislenu cjelinu.

Autorica temu pojednostavljuje svojim duhovitim replikama, a njezinu složenost dokazuje vizualno. Primjerice, nakon pejzaža slijedi isječak iz njenog ranijeg rada, zatim monolog pred kamerom, pa ranije snimljen nasumični razgovor s kolegama, a naposljetku kadar zbunjenog mentora koji gleda sve ovo montirano. Gledatelju se pritom daje sloboda da se smije svima koji u filmu gledaju raniju verziju istog filma i ne razumiju poantu.

Niti u jednom trenutku film se sadržajno ne udaljava od naslova. Osim što tezu iz naslova obrađuje kroz monolog profesora, Veldić je uspijeva dokazati režijskim i montažnim postupcima. Tu tezu dokazuje, opovrgava, s njom se poigrava i konstantno je drži presudnom za daljnji razvoj filma. I kada govori o sebi, govori o filmu. Gradivo s predavanja primjenjuje u intimnom okruženju – u svom vrtu, uspoređujući film s rajčicom.

Analize raznih režijskih postupaka i pristupa filmu kao sredstvu umjetničkog izražavanja ovdje nas ne zamaraju, već služe kao narativni prijelaz. Tako autorica gledatelja uspijeva potpuno “uvući” u svoj svijet u kojem se njezine osobne ideje i želje sudaraju sa stavovima profesora koji prate njezin rad. Ta “druga mišljenja” navode je da stalno iznova promišlja o filmu i pita se je li u pravu, no većina rasprava koje autorica vodi (sama sa sobom) okonča uvjerena u ispravnost vlastitih namjera. Općeprihvaćeno, uvriježeno i zadano na kraju postaje - precijenjeno.

***

Paula Skelin: Intuicijom protiv savjeta

“Precijenjena dramaturgija” prikazuje razne fragmente iz života autorice filma. Nadilazeći klasičnu dramaturšku formu, autorica otkriva svijet Akademije dramskih umjetnosti, reakcije mentora, predavanja i razgovore s profesorima. Interakcija između njih i autorice u ovom je slučaju važna jer ukazuje na njezin otpor, ali i nesigurnost. Dominiraju razna mišljenja i savjeti profesora, a autorica ostavlja publici da razvije svoja mišljenja i zaključke. Uspostavlja se odnos između autorice i sporednih likova, kao i odnos koji razvija unutar sebe, a prikazuje kroz humor i autoironiju. Iako izgleda da autorica ne shvaća savjete mentora ozbiljno, te ih u filmu koristi kao uvid “iza kulisa”, naposljetku uviđamo koliko je cijeli proces važan za film.

Kao protagonistica, autorica prati svoju intuiciju i naglašava spontanost izrade kratke filmske forme. Žustrom i paralelnom montažom isprepleće razne situacije u kojima se nalazi, te pokušava doći do konflikta u filmskoj priči. Uviđamo da je film niz iznenađenja, bila to izjava predavača s Akademije dramskih umjetnosti, prikaz profesora kako jede sendvič ili pas za kojeg se autorica nada da je nositelj radnje filmske priče.

Baveći se vlastitim idejama Sunčica Ana Veldić ustraje u svojoj viziji i istraživanju strukture filma. Unatoč svim pitanjima i dilemama, njezina priča je duhovita i zabavna, budi znatiželju i iskače iz okvira standardnog procesa izrade kratkog dokumentarnog filma. Njezine prepreke i izazovi koji su dio filmskog procesa postaju struktura, subjektivna dimenzija u kojoj autorica otkriva film kroz svoju personu.

[kinoklubzagreb]

Ciklus filmova u ožujku: SVIJET NIJE SAVRŠEN

Tek neki autori uspiju razviti vlastiti filmski jezik, te formirati osebujnu i elaboriranu filmsku estetiku. Oni nam komuniciraju svoje ideje u specifičnom vizualnom kodu, koju možemo prihvatiti ili odbaciti, ali ako ga odbacimo možda ćemo se lišiti jednog divnog gledalačkog iskustva. Ovaj filmski ciklus nastao je upravo na temelju potrage za takvim jedinstvenim autorima u razdoblju od zadnjih 20-ak godina, te smo ih pronašli u Argentini, Francuskoj, Mađarskoj, Meksiku i Tajlandu. Svaki od autora čini filmski pokret od samo jednog člana.

Dođite pogledati filmove koje drugi nikako ne mogu kopirati.

Filmovi se prikazuju svaki četvrtak u ožujku, s početkom u 21 sat, a ulaz je slobodan.

PROGRAM:

01.03. "The Holy Girl", (2004.), r. Lucrecia Martel / Argentina

U Argentinskom hotelu gdje se održava medicinska konvencija, susreću se dvije obitelji. Film Lucrecije Martel „The Holy Girl“ kojeg je među ostalima producirao i Pedro Almodovar, bavi se senzacijom religijskog zanosa i kako je ta opsesija povezano sa seksom.

08.03. "Battle in Heaven", (2005.), r. Carlos Reygadas / Meksiko

Film započinje scenom felacija, a završava dizanjem meksičke zastave. Sve ono između uzrokovalo je lavinu kritika kada se film prvi put prikazao u Cannesu.

15.03.  "Beau Travail", (1999.), r. Claire Denis / Francuska

Spoj stvarnog i snolikog, naturalističkog i figurativnog, sve osvijetljeno onostranim svjetlom u nešto što bi u dvije riječi nazivali muškim baletom.

22.03. "Tropical Malady", (2004.), r. Apichatpong Weerasethakul / Tajland

Rezervisti tajlandske vojske stišću se jedan do drugoga kako bi se fotografirali s tijelom mrtvoga čovjeka. Civila je ubio tigar. Tigar ili šumski duh koji se skriva u sjevernim šumama Indokine?

29.03. "The Turin Horse", (2011.), r. Bela Tarr / Mađarska

U Torinu, 1889. godine seljak je šibao svoga konja. Kada je to vidio, Friedrich Nietzsche bacio se u zagrljaj životinji, te potom kolaborirao, pao na pod i doživio živčani slom. Nietzsche više nikada nije bio isti, a ovo je film o konju i seljaku koji ga je šibao.

Ciklus je pripremio Vedran Šuvar, predsjednik Kinokluba Zagreb.

[kinoklubzagreb]

“Ova će godina, s pravom, biti godina Kinokluba Zagreb!“

Duško Popović, član Kinokluba Zagreb za Hrvatski filmski savez piše o ovogodišnjem Gledalištu te najavljuje aktivnosti Kinokluba Zagreb povodom obilježavanja 90. godiišnjice.

“Planirane su i brojne druge aktivnosti, od restauracije filmova Tatjane Ivančić, preko ponovnog izdanja knjige GEFF-a, pa nove monografije Kinokluba Zagreb, dovršenja filma o povijesti KKZ, rekonstrukcije kariokineze u MM Centru te performansa Automatofoni, odnosno filmoloških događanja s Hrvojem Turkovićem, niza projekcija koje bi se događale posvuda u gradu i u okolini, izložbi plakata, mnogim radionicama i još mnogo toga.

Ova će godina, s pravom, biti godina Kinokluba Zagreb!”

Cijeli tekst dostupan je na linku.

Uskoro više o našim događanjima kroz 2018. godinu!

[kinoklubzagreb]

Film “Precijenjena dramaturgija” odnio dvije glavne nagrade 11. Gledališta Kinokluba Zagreb

Fotografija iz filma “precijenjena dramaturgija” Sunčice Ane Veldić.

11. Gledalište Kinokluba Zagreb (16. i 17. veljače) nakon dva uspješna filmska dana zatvoreno je dodjelom nagrada najboljim amaterskim ostvarenjima Kinokluba Zagreb za 2107. godinu.

Tročlani veliki žiri u sastavu redateljica Nikice Zdunić i Dalije Dozet, te montažera i filmskog kritičara Danijela Brlasa, Nagradu ‘Maksimilijan Paspa’ za najbolji amaterski film dodijelio je filmu “Precijenjena dramaturgija”, autorice Sunčice Ane Veldić. Žiri ističe: “U filmu koji se aktivno protivi uspostavljanju pravila rađenja filma, Sunčica se ustrajano, predano i iskreno bavi vlastitim idejama. Izlažući se, Sunčica beskompromisno otkriva svoj kreativni košmar i apsolutnu predanost u kojoj kao gledatelji suosjećamo i prihvaćamo beskraj kreativnih mogućnosti same autorice”.

Posebno priznanje za postignuće u amaterskom filmu Nikice Zdunić pripalo je Morani Franov za film “Mohamed Reporting Live” jer “u iznimno kratkoj formi autorica britko, skladno i odmjereno prožima fragmentirani zvučni zapis i vizualni kolaž, čime na vrlo poseban način stvara ključ percepcije društvene svakodnevice”. 

Dalija Dozet dodijelila je posebno priznanje autoru Željku Radivoju za sve filmove prikazane na Gledalištu uz obrazloženje: “Ustrajanom odlukom da prenosi svoju svakodnevicu kroz neposredno snimanje suvremenika, autor nas suptilnim kombiniranjem svoje realnosti sa vlastitim autorskim postupcima vodi na mozaično putovanje kroz opća a opet specifična mjesta i ljude, podsjećajući nas da nikada ne prestanemo biti znatiželjni”.

Danijel Brlas posebno priznanje dodijelio je filmu “Spoj” Nevena Dužanca. “Autor odabirući formu jednog kadra u javnom prostoru suočava se s najzahtjevnijim filmskim izazovom i pritom ga u potpunosti svodi na sredstvo pripovijedanja “male” ljudske priče. Prožimanjem intimnog prostora s javnim posredstvom iznimne režijsko-snimateljsko-glumačke sinergije stvara djelo koje se gleda u jednom dahu”.

Žiri kritike u sastavu Martina Jurišić i Anton Tomičić dodijelio je filmu “Precijenjena dramaturgija” Sunčice Ane Veldić Nagradu kritike za najbolji amaterski film radi “zdrave doze autoironije, subverzivnosti, duhovitosti i prkošenja institucionalnom autoritetu koji je autorica pokazala u svojem filmu”.

Fotografija iz filma “Spoj” Nevena Dužanca.

Posebno postignuće u amaterskom filmu žirija kritike primio je Marin Mandir za film "Karolinin izvanredan dan". “Uspjevši zadržati publiku s najdužim filmom na ovogodišnjom Gledalištu, Marin Mandir je zasluženo osvojio posebno priznanje s uratkom koji je nasmijao i zabavljao publiku od prve do zadnje scene, pokazavši time svoju originalnost i specifičan filmski i humoristični izričaj”.

Čestitamo nagrađenima i vidimo se dogodine na 12. Gledalištu Kinokluba Zagreb!

[kinoklubzagreb]

Objavljen je program 11. Gledališta KKZ-a!

Kinoklub Zagreb kao najstariji klub filmskih amatera u jugoistočnoj Europi i najplodnija hrvatska filmska producentska kuća kratkih filmova, na 11. Gledalištu koje se održava 16. i 17. veljače u MM Centru (Savska cesta 25) predstavit će svoju godišnju filmsku produkciju.

Ove godine Kinoklub Zagreb obilježava i 90. godina djelovanja što između ostalih događanja, obilježavamo na 11. Gledalištu.

Gledalište Kinokluba Zagreb traje dva dana i bit će prikazano 77 filmova.

Link na veći program.

Tročlani veliki žiri u sastavu redateljica Nikice Zdunić i Dalije Dozet, te montažera i filmskog kritičara Danijela Brlasa dodijelit će Nagradu ‘Maksimilijan Paspa’ za najbolji amaterski film u 2017. godini. Žiri polaznika Radionice filmske kritike i analize kojeg čine Anton Tomičić i Martina Jurišić dodijelit će Nagradu kritike.

Festival će u petak, 16. veljače u 21 sat otvoriti filmolog prof. dr. sc. Hrvoje Turković, nakon čega slijedi glazbeni performans Mire Manojlovića.

Nakon završetka projekcija u petak slijedi Party u Caffe Baru &TD-a uz Dj Myer i DJ Briggs.

Nakon zatvaranja Gledališta u subotu iza 01h slijedi Veliki KKZ Tulum. Kukove će nam razdrmati dvojac DJ Grafika i DJ Tehnika. Tulum se održava u Jiggy Baru!

Ulaz je slobodan na sva događanja.

Vidimo se!

[kinoklubzagreb]

Filmska škola: uvodno predavanje

Filmska škola Kinokluba Zagreb započet će uvodnim predavanjem u četvrtak, 22. veljače 2017., u 19h sati u kino dvorani Kinokluba Zagreb. Kinoklub Zagreb je udruga osnovana 1928. godine kao Kino sekcija Foto kluba Zagreb, što ga čini najstarijim amaterskim kinoklubom u jugoistočnoj Europi. Danas se Kinoklub Zagreb izdvaja kao najproduktivnija producentska kuća kratkometražnog filma u Hrvatskoj, s rekordnom brojkom od 111 kratkometražnih ostvarenja u 2015. godini. Članovi KKZ-a vode se idealima slobodnog pristupa bavljenju filmom i apsolutne autorske slobode.

Filmska škola Kinokluba Zagreb tradicionalna je početnička radionica scenarija, režije, snimanja i montaže. Polaznici se u Filmskoj školi upoznaju s osnovama režije i pisanja scenarija, snimanja, rasvjete i montaže, a podijeljeni u grupe, razvijaju svoje ideje u scenarije i snimaju kratkometražne filmske vježbe. Osnove režije i pisanja scenarija predaje redateljica Lana Kosovac, teorijski i praktični dio iz rasvjete i snimanja vodi snimatelj Almmir Fakić, dok montažu filmova polaznika mentorira montažerka Urša Vlahušić. Po položenom ispitu, polaznici postaju članovima Kinokluba Zagreb te mogu besplatno, neograničeno i slobodno koristiti filmsku opremu, prostor i montažu KKZ-a za svoje buduće filmove. Također, sve ostale napredne radionice KKZ–a (Mala filmska forma, Radionica pisanja za film, Radionica filmske kritike, Radionica „How to Fail Good“...) besplatne su za sve članove! CIJENA i TERMINI ODRŽAVANJA Cijena Filmske škole iznosi 800,00 kuna što je zapravo jednokratna (doživotna) članarina KKZ–a. Predavanja se odvijaju utorkom i četvrtkom (za veći broj polaznika i srijedom i petkom) u večernjim satima, a škola traje dva mjeseca. INFO I PRIJAVE Lana Kosovac / [email protected]