#albinkurti

[0rgesa]

Kurrizi - The parallel life in 90s Kosovo

Kurrizi, a residential and commercial complex in the Dardania neighborhood, which was built between the 1970s and the 1980s, became a hotspot for the youth i...

[zoranphoto]

Novi incidenti na Kosovu, Kurti predstavio plan za smirivanje napetosti

Jedan od organizatora nasilnih prosvjeda lokalnih Srba na sjeveru Kosova je uhićen, a trojica kosovskih policajca su u akciji ozlijeđena, objavio je kosovski ministar unutarnjih poslova u utorak, u danu kad je kosovski premijer pod pritiskom SAD-a i EU-a predstavio plan za smirivanje napetosti     Uhićeni Milun Milenković-Lune je glavni organizator napada na snage KFOR-a i kosovsku policiju u Zvečanu prije dva tjedna kada je u sukobima ozlijeđeno je 30 pripadnika mirovnih snaga i i veše od 50 srpskih prosvjednika, rekao je ministar Xhelal Svecla je na Facebooku. Radi se o jednomg od vođa kriminalne formacije 'Civilna obrana' i vođi kriminalnih skupina koje su godinama terorizirale građane, napadale pripadnike policije i institucije Kosova, dodao je ministar. No, službeni Beograd tvrdi da nije uhićen nikakav kriminalac, već istaknuti sportaš s brojnim medaljama. Do sukoba je došlo kada su se lokalni Srbi usprotivili da gradonačelnici etnički Albanci uz asistenciju policije preuzmu dužnost nakon lokalnih izbora u četiri sjeveerne općine na kojima je izlaznost bila samo 3,4 posto posto, jer su ih Srbi, koji čine većinu na sjeveru, bojkotirali.     Sirene za uzbunu začule su se ranije u utorak u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, većinski naseljene Srbima, nakon što su se građani počeli okupljati u gradu. U sličnim slučajevima lokalni Srbi su zatvarali trgovine, ljekarne i poslovne prostore te postavljali barikade. Sjedinjene Američke Države i Europska unija, koje moderiraju dijalog Beorada i Prištine, pozvale su kosovskog premijera da deeskalira napetosti, povuče gradonačelnike, ukloni specijalnu policiju i ispuni obvezu po ugovoru iz Bruxellesa postignutom pod pokroviteljstvom EU-a. Obveza Prištine je bila formiranje Zajednice srpskih općina na Kosovu što Priština odbija učiniti, a Beograd tu asocijaciju vidi ključnim preduvjetom za dalji proces normalizacije odnosa. Agencija Reuters prenosi u utorak da je kosovski premijer Albin Kurti predstavio plan za smirivanje napetosti na sjeveru koji bi uključivao nove lokalne izbore i povlačenje specijalne policije. Agencija navodi da je Kurti ponuđenim planom 'pokleknuo pod pritiskom ključnih zapadnih pristaša' nezavisnosti Kosova. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je u utorak više puta razgovarao sa posebnim predstavnikom EU-a za dijalog Srbije i Kosova Miroslavom Lajčakom i brojnim međunarodnim dužnosnicima 'kako bi izvršili pritisak na Kurtija i urazumili ga', objavile su vlasti u Beogradu. Tportal.hr Read the full article

[zoranphoto]

Na zgradu Vlade u Prištini bačene dimne bombe, traži se ostavka Kurtija

Pristaše neparlamentarne Socijaldemokratske partije bacili su oko zgrade Vlade u Prištini dimne bombe, nezadovoljni sporazumom iz Ohrida od prošlog tjedna, a kojim je predviđeno i formiranje Zajednice srpskih općina     Nekoliko stotina pristaša ove stranke, nastale od nezadovoljnih dužnosnika pokreta Samoopredeljenje premijera Albina Kurtija, organiziralo je najprije prosvjednu šetnju središnjim šetalištem u Prištini, da bi se okupili oko zgrade vlade, javlja RTS. Zahtijevajući ostavku premijera Kurtija, s jarbola na ulazu u zgradu vlade skinuli su zastave plavo-žute boje na kojima je teritorij Kosova, a na njihovo mjesto okačili bijele zastave, pokazujući da se prema njihovom mišljenju Kurti predao prilikom postizanja dogovora u Ohridu. Zatim su aktivirali više dimnih bombi, čime je kraće vrijeme dio i ulaz u zgradu vlade bio obavijen gustim crnim dimom. Policija je čuvala ulaz u zgradu vlade. Drugih incidenata tijekom prosvjeda nije bilo. Iako su protiv sporazuma iz Ohrida, unatoč pozivu da se pridruže, oporbene stranke i njihovi aktivisti nisu bili na prosvjedu. https://www.youtube.com/watch?v=Z2uHrnNUpIQ   Neredi na Kosovu Izvor: Društvene mreže / Autor: Kosovoonline Photo by Amine M'siouri  Tportal.hr Read the full article

[zoranphoto]

Kurti o Vučićevom ustezanju: 'Srbija neće kapitulirati u Ohridu; to se već dogodilo u Kumanovu'

  Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u petak da "ništa neće potpisati", a kosovski premijer Albin Kurti njegove je izjave nazvao nekostruktivnima uoči sutrašnjeg sastanka u Ohridu na kojem EU očekuje napredak u dogovorima o provedbi europskog sporazuma Srbije i Kosova     Francusko-njemački plan, koji je u međuvremenu EU preuzeo kao svoj prijedlog sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, od početka snažno podupiru Sjedinjene Države, a dužnosnici Unije i SAD-a pokušali su ovog tjedna pogurati dvije strane da se približe zajedničkom rješenju. Vučić je tijekom današnjeg posjeta Srijemu rekao da ga se ne može ucijeniti jer nema "ni jedan račun u inozemstvu, kuće, vile". "Nemaju me čime ucijeniti jer Srbija nema cijenu", rekao je Vučić misleći na zapadne dužnosnike. Kosovski premijer Albin Kurti izjavio je u petak da je zainteresiran za dogovor sa Srbijom, a za Vučićeve izjave je rekao da nisu konstruktivne, objavio je TV Klan Kosova. Kurti je rekao da "Srbija neće kapitulirati u Ohridu, jer se to već dogodilo u Kumanovu 9. lipnja 1999. godine", aludirajući na Kumanovski sporazum pod pokroviteljstvom NATO-a kojim su okončani ratni sukobi na Kosovu, a srpske vojne i policijske snage se povukle. Kosovski premijer je rekao da se bez potpisivanja europski prijedlog ne može nazvati sporazumom, ali da će razgovori biti nastavljeni. "Čuo sam Vučićevu izjavu i mislim da to nije konstruktivan i posvećen pristup. Ako nema potpisa, onda ćemo nastavili sporenje", kazao je Kurti. Večer uoči sastanka u Ohridu desna oporba, koja Vučića optužuje da prihvaćanjem europskog plana "izdaje Kosovo, državne i nacionalne interese", organizirala je središtu Beograda prosvjed i okupila više od dvije tisuće ljudi koji su nosili transprente "NE kapitulaciji", "Zajednica srpskih općina je prevara" i "Kosovo je srce Srbije". Organizatori - vođe pokreta Dveri, Novog DSS i stranke Zavjetnici – Boško Obradović, Miloš Jovanović i Milica Đurđević Stamenkovski, ranije su rekli da večerašnji skup "nije prosvjed, već nadstranačko-patriotsko ujedinjenje“. Okupljeni su sa skupa uputili tri zahtjeva – da se odbaci europski plan za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, da Vučić podnese ostavku i da se odmah raspišu izbori. Tportal.hr Read the full article

[zoranphoto]

Da, Vučić je praktički priznao Kosovo. No je li uspio istrgovati malu 'Republiku Srpsku'?

  Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti u ponedjeljak poslijepodne u Bruxellesu su prihvatili, ali još uvijek ne i potpisali, sporazum o normalizaciji međusobnih odnosa, na kojemu inzistiraju Europska unija i SAD.   Izvjesno je da će se u iduća tri tjedna voditi teški pregovori o njegovoj konkretnoj provedbi i da bi taj proces trebao biti dovršen do zadnjeg tjedna ožujka - kao što je izvjesno to da je Vučić napokon priznao Kosovo. Formalno doduše ne, ali u stvarnosti da .   Spomenuti sporazum u početku je nazivan 'francusko-njemačkim prijedlogom' jer iza njega preko svojih izaslanika i uz snažnu američku podršku stoje Emanuel Macron i Olaf Scholz. U međuvremenu su ga prihvatile sve države EU-a, pa i njih pet koje još uvijek ne priznaju neovisnost Kosova, te je dokument u međuvremenu nazvan 'europski prijedlog' i proglašen osnovnim preduvjetom bilo kakvog napretka dviju država prema članstvu u Uniji. Njegov sadržaj od kraćeg uvoda i jedanaest točaka, nakon višemjesečnih špekulacija i neslužbenih informacija, u ponedjeljak navečer objavila je sama Europska komisija. 'Zadovoljstvo mi je objaviti da su se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti danas složili da više nisu potrebni daljnji razgovori o prijedlogu Europske unije o Sporazumu o putu prema normalizaciji između Kosova i Srbije', objavio je europski povjerenik Joseph Borrell nakon sastanka dviju strana uz europsko i američko posredovanje. Sada slijedi izrada 'mape puta' kojom bi se konkretizirala provedba sporazuma. I Kosovo i Srbija upozoreni su da moraju poštovati prethodno potpisane sporazume, a jasno je da se to prije svega odnosi na obećanje Kosova o formiranju 'Zajednice srpskih općina (ZSO)' na sjeveru. Kurti to uporno odbija učiniti jer tumači da bi se tako stvorile pretpostavke za formiranje neke nove Republike Srpske, a Vučić glasno i teatralno odbija bilo kakve razgovore prije nego što ZSO postane stvarnost. No kada ga Europljani i Amerikanci pritisnu, krotko sjeda za stol. Jučer prihvaćen dokument, rekli smo, de facto predstavlja međusobno priznanje Srbije i Kosova. U njemu između ostalog stoji da dvije zemlje 'priznaju da su nepovredivost granica, poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta te zaštita nacionalnih manjina temeljni uvjeti za mir', potom da će međusobno priznavati dokumente i nacionalne simbole, uključujući putovnice, diplome, registarske pločice i carinske pečate. 'Obje strane će se voditi ciljevima i načelima utvrđenima u Povelji Ujedinjenih naroda, posebice onima o suverenoj jednakosti svih država, poštivanju njihove neovisnosti, autonomije i teritorijalne cjelovitosti, pravu na samoodređenje, zaštiti ljudskih prava i nediskriminacije', stoji dalje u sporazumu, uz potvrdu da 'niti jedna od njih dvije ne može predstavljati drugu u međunarodnoj sferi niti djelovati u njezino ime'. Srbija se, pored toga, obvezuje da se neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji. Predviđa se 'odgovarajuća razina samoupravljanja srpske zajednice na Kosovu i sposobnost pružanja usluga u određenim područjima, uključujući mogućnost financijske potpore Srbije i izravni komunikacijski kanal za srpsku zajednicu s Vladom Kosova', što podsjeća na davno predstavljeni koncept ZSO-a, ali tu je i 'razmjena stalnih misija' dviju država u Beogradu i Prištini, dakle neka vrsta veleposlanstava u državama koje se (barem formalno) ne priznaju. Vučić je za večeras najavio svoje novo dramatično obraćanje javnosti, a režimski mediji obiluju izvještajima o njegovoj teškoj i herojskoj borbi u Bruxellesu.     'Tekst sporazuma smatra se prihvaćenim i o njemu se nadalje ne vode pregovori, sada slijedi dogovor o koracima u njegovoj provedbi. Još uvijek postoji otvoren prostor za različite interpretacije i za eventualno slabljenje i razvodnjavanje dogovora ako to jednoj od strana bude odgovaralo - ali da, u Bruxellesu se dogodilo 'priznanje bez priznanja'. Za Kosovo je posebno važno to da ipak postoji odmak od ranijih sporazuma, jer ovaj dokument ne definira njegovo unutarnje uređenje, nego međunarodni status', kaže za tportal viša znanstvena suradnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu Senada Šelo Šabić. Sporazum je, dodaje, iznimno bitan u kontekstu međunarodnih odnosa. 'Njime se definira državotvornost samih država, odnosno precizirano je da su nositelji suvereniteta države, a ne narodi. Takav stav izrazito je važan i za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, pa djelomično i za Sjevernu Makedoniju: u modernim europskim državama građani svoja prava ostvaruju u vlastitoj državi, a ne u drugim državama i njihovim glavnim gradovima', kaže Šelo Šabić. Uoči pregovora u Bruxellesu obje države postavile su svoje 'crvene linije': Srbiji je važno da ne mora formalno priznati Kosovo i da ne pristaje na njegovo članstvo u Ujedinjenim narodima, a Kosovu da Zajednica srpskih općina doista ne postane nova Republika Srpska. Sugovornica tportala objašnjava da će se u tom prostoru sad tražiti kompromis, makar je dio ovih uvjeta u ponedjeljak zapravo uklonjen.

Albin Kurti također mora uložiti određeni napor za rješenje problema   'U dokumentu stoji da se Srbija neće protiviti članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama, a članstvo u UN-u ionako ne može spriječiti, dok formalno priznanje barem zasad nitko ne očekuje. S druge strane američki State Department promptno je izdao priopćenje kojim očekuje implementaciju svih ranijih sporazuma, što implicira i uspostavu ZSO-a, a to je ono na čemu inzistira Vučić. Neće se daleko stići ako se inzistira na obliku ZSO-a dogovorenom 2013. godine i jasno je da mora doći do nekog oblika autonomije, pa i financiranja te strukture iz Beograda', smatra Šelo Šabić. Teško je, dodaje, zbog povijesnog i političkog konteksta neki budući ZSO zamisliti kao pandan Republici Srpskoj, a ni brojke - jer se radi o znatno manjem teritoriju i broju stanovnika - tome ne idu u prilog. Sam Vučić trenutno je izložen određenom pritisku s političke desnice, ali najvažniji signal doći će od Srpske pravoslavne crkve, koja o sporazumu zasad šuti, premda on definira i njen položaj na Kosovu. 'I Vučić i Kurti izloženi su ozbiljnom međunarodnom pritisku da do sastanka Europskog vijeća koncem idućeg mjeseca isporuče i potpisan sporazum i aneks o njegovoj provedbi. U tom smislu slijede zaista presudni dani. Vučiću sasvim sigurno nije lako, ali osobno ne vidim drugog lidera koji bi u ovom trenutku sve to mogao iznijeti. Ako doista preuzme teret rješavanja pitanja Kosova, to neće proći bez protesta premda on pod kontrolom ima gotovo sve medije i time može dosta postići. Tek treba vidjeti je li istinski spreman provesti ovaj sporazum ili će, na liniji savjeta ruskog veleposlanika u Beogradu, čekati neki 'novi svjetski poredak' i zapravo kupovati vrijeme. Na raspolaganju ima još nekoliko mogućnosti: možda će dokument potpisati premijerka Brnabić, možda će ponovno isprovocirati izvanredne izbore, spominjao je čak i održavanje referenduma. On ima različitih rješenja i pitanje je što stvarno želi', zaključuje Šelo Šabić. Tportal.hr Foto : Zoran / TV Wien Read the full article

[zoranphoto]

Srbijanska vlada predala KFOR-u zahtjev za povratak snaga sigurnosti na Kosovo

Međunarodnoj mirovnoj misiji na Kosovu (KFOR) u petak je, na prijelazu Merdare, predan zahtjev srbijanske vlade da, na temelju Rezolucije 1244 VS-UN-a, odobri vraćanje stotinu do tisuću pripadnika srpskih snaga sigurnosti na Kosovo, javila je Radiotelevizija Srbije (RTS)     Vlada je tu odluku donijela na sjednici održanoj u četvrtak navečer, dok već sedmi dan traju napetosti na Kosovu otkako su lokalni Srbi, prosvjedujući zbog uhićenja bivšeg policajca i prisustva specijalnih postrojbi kosovske policije na sjeveru, postavili barikade. Odluku vlade, usvojenu jednoglasno, priopćio je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, ustvrdivši da će KFOR odbiti taj zahtjev. "Mislim da ne postoji mogućnost da oni naš zahtjev prihvate", rekao je Vučić u četvrtak navečer za Radioteleviziju Srbije.     Američki dužnosnici u posljednja tri dana jasno su Beogradu stavili do znanja da se Washington protivi "militariziranju problema". Američki veleposlanik u Beogradu Cristopher Hill ocijenio je u četvrtak da srbijanska vlada ima pravo zatražiti od KFOR-a povratak do 1.000 pripadnika snaga sigurnosti, ali da je neophodno političko rešenje. Prethodno je zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a Gabriel Escobar poručio da "barikade na sjeveru Kosova trebaju mirno ukloniti oni koji su ih postavili" i naglasio kako se "SAD protivi dolasku srpske vojske na sjever", te da "Srbija i Kosovo moraju postići pravno obvezujući sporazum". Escobar je istaknuo i obvezu Prištine da, po Briselskom sporazumu iz 2013., formira Zajednicu srpskih općina, na čemu inzistira Beograd. Situacija na Kosovu se ne smiruje, a Kosovska policija (KP) je, prema tvrdnjama srpskih izvora i obitelji, sinoć uhitila još jednog bivšeg policajca, Slađana Trajkovića, koji je navodno optužen za ratne zločine. Trajković je jedan od pripadnika policije koji su napustili policiju koncem studenog, kada su Srbi napustili kosovske institucije. Direktor Ureda za Kosovo srbijanske vlade Petar Petković ocijenio je da novo uhićenje "pokazuje da (kosovski premijer Albin) Kurti nastavlja lov na Srbe" i da "ne želi smirivanje tenzija". Tportal.hr Photo by Ferdi Noberda   Read the full article

[zoranphoto]

Srbija prijeti da će poslati 1000 pripadnika snaga sigurnosti na sjever Kosova

Direktor Ureda za Kosovo i Metohiju srbijanske vlade Petar Petković izjavio je u četvrtak navečer, u povodu ulaska dvjestotinjak kosovskih policajaca u sjeverni dio Kosovske Mitrovice, da će Srbija "razmotriti" povratak do 1000 pripadnika vojske i policije na Kosovo, sukladno Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a.     Kosovski mediji na srpskom jeziku objavili su da je poslije 20 sati u četvrtak u sjeverni dio grada većinski naseljen Srbima ušlo između 200 i 300 policajaca u pratnji oklopnih vozila te da su se rasporedili na obodu grada, nakon čega je Petković zakazao izvanrednu konferenciju za novinare u Vladi Srbije. Njegova je ocjena da kosovski premijer Albin Kurti slanjem policije "nastavlja s protupravnim i nasilnim akcijama" kojima je cilj "okupacija sjevera Kosova", većinski naseljenog Srbima. Napetosti na sjeveru traju već mjesecima, a nedavno su se intenzivirale u kampanji Prištine da uvede preregistraciju tablica za kosovske gradove izdanih u Srbiji na RKS tablice / Republika Kosovo, što lokalni Srbi uz potporu Beograda odbijaju, pa su njihovi predstavnici u znak prosvjeda napustili kosovske institucije. Poslije niza pritisaka iz Bruxellesa i Washingtona postignuto je privremeno kompromisno rješenje, ali napetosti nisu prestale jer Priština želi uspostaviti sustav uprave na cijelom teritoriju Kosova, dok Beograd inzistira na poštivanju Briselskog sporazuma kojim se kosovska vlast, pod pokroviteljstvom EU-a, obvezala na formiranje Zajednice srpskih općina. Petković je novinarima rekao da će predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sutra i sljedećih dana imati "važne razgovore", a "kad dođe vrijeme" o zaključcima će izvijestiti javnost. Po Petkovićevim riječima, do 350 policajaca upalo je oko 20.30 na sjever Kosova iz smjera južne Mitrovice prema Bošnjačkoj mahali. Jedinice su se, dodao je, razmjestile po cijeloj Mitrovici i stacionirale u mješovitim naseljima u sjevernom dijelu grada. Razlog ili povod za upad, rekao je, navodno je to što su Albanci uplašeni zbog onoga što se događa na sjeveru Kosova. Albanska policija s juga po Briselskom sporazumu nema pravo biti na sjeveru, već samo policija Direktorata Sjever. To svi dobro znaju i svi se prave ludi, poručio je Petković.     Ocijenio je da su to opasne akcije kojima je cilj pokopati Briselski sporazum te će poslije ovakvog upada policajaca Srbija razmotriti vraćanje do 1000 pripadnika svojih snaga, po Rezoluciji 1244 SB UN iz 1999. godine. Tom rezolucijom, koja je donesena u lipnju 1999. uz okončanje ratnih sukoba na Kosovu, vojska i policija tadašnje SR Jugoslavije povukle su se s Kosova uz mogućnost da se - pod posebnim uvjetima - dio osoblja može vratiti. Povratak osoblja obavit će se, kako je navedeno u Rezoluciji 1244 na koju se pozvao Petković, "uz nadzor međunarodne sigurnosne prisutnosti i bit će ograničeno na mali dogovoreni broj (stotine, ne tisuće)". Petković je podsjetio na prijašnje poruke srbijanskog predsjednika Vučića "da se više nikad neće ponoviti pogrom ili Oluja". "Nisu dovoljno dobro shvatili oni na Zapadu, koji trebaju urazumiti Prištinu, to što je rekao - da nećemo dopustiti stradanje ili progon svog stanovništva", poručio je Petković. Na konferenciji za medije novinarima nisu bila omogućena pitanja. Tportal.hr Photo by Şenad Kahraman Read the full article

[zoranphoto]

Kosovo i Srbija natežu se oko registarskih pločica, ali i brojnih drugih tema: Ovo su sva otvorena pitanja

Srbija i Kosovo nisu uspjele riješiti spor oko registarskih pločica uz posredništvo Europske unije u ponedjeljak pa raste prijetnja od izazivanja jedne od najgorih regionalnih kriza posljednjih godina     Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti sastali su se u Bruxellesu gdje im je domaćin bio visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell. Glavni izvor napetosti između Srbije i njezine bivše pokrajine s većinskim albanskim stanovništvom proglašenje je neovisnosti Kosova 2008. godine. Srbija još uvijek ne priznaje taj potez i potiče srbijansku manjinu na Kosovu da ostane odana Beogradu. U nastavku je kratki pregled spora povezanog s razornim ratom između srbijanskih snaga i etničkih Albanaca na Kosovu kasnih 1990-ih.

Registarske tablice

Najnoviji spor Prištine i Beograda su registarske pločice. Kosovska vlada objavila je u studenom da oko 10.000 kosovskih Srba moraju zamijeniti registarske pločice koje im je izdala Srbija pločicama Republike Kosovo do sljedećeg travnja prema postupnom planu koji uključuje upozorenja, novčane kazne, a u konačnici zabranu prometovanja. Srbi to nisu dobro primili pa su masovno podnosili ostavke na sjeveru Kosova, što uključuje stotine policajaca, sudaca, tužitelja i drugih birokrata u civilnim institucijama, što je povećalo napetosti i bojazan od novih nemira. Beograd je upozorio da neće biti samo promatrač, ako Priština pokuša kazniti Srbe na sjeveru, dok kosovske vlasti insistiraju na tome da "imaju kapacitet" držati situaciju pod kontrolom.     Čelnici iz cijele Europe i šef NATO-a pozvali su na kompromis po tom pitanju pošto su zapadne vlade prije svega usredotočene na rat u Ukrajini i imaju malo energije za upravljanje novom krizom u Europi. Debakl s registarskim tablicama dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je spor oko putnih isprava nakratko izazvao nemire na sjevernom Kosovu kad su Srbi podizali blokade i kad se pucalo na kosovsku policiju.

Bitka za priznanje

Spor zbog registarskih tablica zapravo je spor oko suvereniteta Kosova nakon sukoba u kojem je poginulo oko 13.000 ljudi 1990-ih. Kosovo je proglasilo neovisnost od Srbije 2008. godine i otad ga je službeno priznalo stotinjak zemalja. Nedavno ga je priznao Izrael prema sporazumu kojim je posredovao bivši američki predsjednik Donald Trump. Kosovski premijer Kurti smatra da se ne može ni o čemu raspravljati dok se ne prihvati realnost o neovisnosti teritorija s 1,8 milijuna stanovnika. No Srbija inzistira na tome da je proglašenje nezakonito i bijesno je promatrala kako Kosovo dobiva članstvo u Svjetskoj banci, MMF-u, Olimpijskom odboru, FIFA-i i UEFA-i. Ključni saveznici Srbije, Rusija i Kina, odbijaju priznati Kosovo i tako mu blokiraju put za članstvo u UN-u. Srbija u svom ustavu navodi da je Kosovo sastavni dio njezinog teritorija, a mnogi Srbi smatraju Kosovo kolijevkom svoje nacionalne i vjerske baštine.

Kosovski Srbi

Kosovo, s većinski etničkim Albancima, dom je za oko 120.000 Srba uglavnom odanih Beogradu. Okupljeni su oko podijeljenog grada Kosovske Mitrovice na sjeveru i u desetak većinski srpskih enklava. Najjači otpor vlastima Prištine pružaju Srbi koji žive na sjeveru teritorija na granici sa Srbijom, što im osigurava značajnu financijsku i političku potporu matice. U srbijanskim područjima lokalno stanovništvo ističe srbijansku zastavu, koristi njezinu valutu i odbija bilo kakvu odanost Prištini koja optužuje Beograd da nadzire "paralelni sustav" financiranjem javnih usluga poput obrazovanja i zdravstvene skrbi. Sporazum iz 2013. pozivao je na stvaranje zajednice 10 "općina" sa srbijanskom većinom na Kosovu. Sporazum nikad nije proveden jer se dvije strane ne mogu dogovoriti kako bi uopće funkcionirao, a mnogi etnički Albanci strahuju da bi ta ideja mogla dovesti do paralelne vlade pod kontrolom Beograda.

Borba za budućnost

Etničkim Albancima je izgradnja funkcionalne kosovske države s učinkovitim institucijama od vitalnog značaja, uključujući upravljanje vozilima i granicama. No dopuštanje Kosovu da izgradi vlastite institucije mnogim Srbima je priznanje da teritorij više nije pod kontrolom Beograda i da se neće vratiti u njegovo okrilje u doglednoj budućnosti ili uopće. Prosvjedima protiv uvođenja registarskih tablica Srbi učinkovito usporavaju proces da Kosovo postane funkcionalna država izvan orbite Beograda. Gotovo 4000 vojnika NATO-a, uz otprilike 130 pripadnika EULEX-a, misije vladavine prava Europske unije na Kosovu, u međuvremenu imaju zadatak pokušati spriječiti eskalaciju situacije. Tportal.hr Photo by Şenad Kahraman Read the full article