Menolak lupa genosida rasis dan agama ala Westphalian System yang dilakukan ras Serbia atas Muslim Bosnia.
Jumadil Awwal 1445/ 2023 kemarin pada saat menulis kata pengantar untuk buku baru saya (yang sementara berjudul dan bisa jadi berubah pada saat cetak Kisah Barat Membunuh Tuhan) di Bandara Internasional Aji Sultan Sulaiman, Balikpapan, bertepatan dengan Deklarasi Islami tokoh besar Muslim…
Izetbegović traži povlačenje zaključaka Narodne skupštine RS
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović u odgovoru na poziv predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljka Čubrilovića da se obrati na sjednici, zatražio je da se povuku zaključci Narodne skupštine i dodao da će SDA predstavljati poslanici ove stranke u parlamentu Srpske.
Izetbegović je u pismu naveo da svi u SDA “žele što skoriji izlazak iz krize”.
“Sve što je potrebno jeste da niko ne…
Lider SDA i predsjedavajući Doma naroda BiH Bakir Izetbegović susreo se sinoć u Zagrebu sa aktualnim predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem te bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem.
Izetbegović je na društvenim mrežama napisao kako su vodili vrlo otvoren razgovor o odnosima Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, te o međusobnim odnosima Bošnjaka i Hrvata.
“Zajednički je ocijenjeno da…
INTERVJU - Izetbegović: Ljevičarske stranke ne smiju ni priviriti na teritorij pod kontrolom Dodika i Čovića, SDA će ponovo pobijediti
Federalni ministar za boračka pitanja Salko Bukvarević preminuo je danas od posljedica infekcije koronavirusom, a ta je vijest u drugi plan stavila sva dnevnopolitička dešavanja i izazove sa kojima se Bosna i Hercegovine suočava.
Zbog te činjenice smo intervju sa predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) i dopredsjedavajućim Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakirom Izetbegovićem započeli upravo sa tom temom, a tokom razgovora je Izetbegović govorio i o ostalim aktuelnim pitanjima u našoj zemlji, poput usvajanja Budžeta i održavanju Lokalnih izbora u ovoj godini.
Gospodine Izetbegoviću, teško je u ovom trenutku fokusirati se na teme sa kojima bi u drugačijim okolnostima započeli razgovor. Vijest o smrti Salke Bukvarevića je potresla cjelokupnu javnost u BiH. Kako ste Vi doživjeli tu tužnu vijest?
- Duboko me pogodila informacija da je naš Salko preselio na ahiret. Dobar insan i dobar ministar. Godinama je bio jedan od ljudi po kojima je SDA u tuzlanskoj regiji bila prepoznatljiva. Pamtit ćemo ga kao tihog, vedrog i uvijek raspoloženog čovjeka, istinskog patriotu i u ratu i u miru, koji je svaki povjereni posao obavljao vrijedno i istrajno. Njegovoj porodici upućujem iskreno saučešće i molim Boga da im podari strpljenje.
Očigledno je da se usložnjava epidemiološka situacija u BiH, svaki dan rasta broj zaraženih. Imaju li naše zdravstvene institucije kapacitet da odgovore na te izazove, plašite li se scenarija poput onog u Italiji u martu i aprilu?
- Plašim. Zdravstveni sistem je već umoran, dugo je pod pritiskom, njegov kapacitet je skoro stoprocentno iskorišten, epidemija je prodrla i među zdravstveno osoblje. Moramo smanjiti pritisak na zdravstveni sistem, svesti broj oboljelih na izdrživu mjeru, a to nije 300 novozaraženih dnevno. Ako to ne učinimo, doći će do kolapsa, prvo najopterećenijih dijelova, a zatim i cijelog sistema. Moraju se nositi maske, i na ustima i na nosu, mora se poštovati fizička distanca, vjerovatno će trebati reducirati svaku vrstu okupljanja, naročito u zatvorenom prostoru. Bolje je biti zdrav u poluizolaciji, nego bolestan u punoj izolaciji.
Konačno je riješeno pitanje Budžeta institucija BiH za 2020. godinu. Nakon višemjesečnih uvjetovanja, pa čak i ucjena, postignuta je saglasnost koja je u dijelu političke javnosti ocijenjena i kao popuštanje SDA zahtjevima HDZ-a. Doživljavate li Vi to na takav način?
- Ja bih to nazvao razumnom odlukom SDA. Cilj nam je bio dobiti Budžet za 2020, omogućiti održavanje Lokalnih izbora i izbjeći još jednu krizu u koju su nas uvlačili kapricioznim zahtjevima. I ostvarili smo sva tri spomenuta cilja. HDZ je, mimo onoga što je sadržavao prijedlog Budžeta poslan od strane Predsjedništva BiH, predložio amandman kojim se Parlamentarnoj skupštini BiH daje dodatnih 750.000 KM. Uvjeren sam da ni pola od ovih 750.000 neće biti utrošeno, Denis Zvizdić i ja sigurno nećemo povući ni jedne KM, a ne vjerujem ni da će se ostali članovi dva kolegija Parlamentarne skupštine BiH odlučiti da u vremenu korone i ekonomske krize vrše nabavke novih automobila i kancelarijskog namještaja.
Otkočen je, konačno, i proces imenovanja. Šta se izgubilo, a šta dobilo u tom dugotrajnom "natezanju" oko imenovanja?
- Ta rovovska politička borba koju dobro opisuje riječ "natezanje" traje od završetka izbora 2018, i proces imenovanja je samo njen manje značajan dio. Prvo smo imali ozbiljan pokušaj pravljenja koalicija bez izbornog pobjednika SDA, pa nam je trebalo godinu da stvari postavimo na njihovo mjesto. Godinu nam je oduzelo i odupiranje SNSD-a da se usvoji Program reformi, odnosno modificirani ANP i aktivira MAP. Pa smo i to završili. Time je nastavljen NATO integracijski put BiH, odbranjena vladavina prava, poštovanje i provođenje ranije donesenih zakona i strategija. Zatim smo sastav CIK-a stavili pod kontrolu Zastupničkog doma PSBiH, kako to zakon i nalaže, izuzevši ga od kontrole stranačkih šefova, što je ove potonje učinilo veoma nervoznim. Uprkos toj nervozi usvojen je Budžet, ostvareni uvjeti za održavanje Lokalnih izbora, postignuto rješenje za Mostar, imenovan Selmo Cikotić na poziciju ministra sigurnosti, prije toga smo i aranžman sa MMF-om stavili u normalne okvire, mada je bilo iracionalnih otpora, odbranili poziciju Ustavnog suda BiH i tako dalje. Dakle, dovoljno se dobilo, nije se ništa izgubilo. Osim vremena.
Pozicija direktora UIOBiH je još otvoreno pitanje. Za Dragana Čovića je ta institucija "hrvatska", a i u SNSD-u u posljednje vrijeme tvrde da direktorska pozicija treba pripasti Srbima. Ono što se zna jeste da je direktoru istekao mandat. Kojem narodu će pripadati novi direktor te institucije?
- Ne možemo izvršiti novo imenovanje bez saglasnosti predstavnika sva tri naroda u Kolegiju Vijeća ministara. Vjerovatno će to imenovanje pričekati, a aktuelni direktor će nastaviti da rukovodi Upravom. Slično bi moglo biti sa još nekim upravama i agencijama, recimo sa OSA-om.
Ponovo se pokušava vezati pitanje statusa Kosova sa BiH, odnosno sa entitetom RS. Koliko je ta priča opasna za BiH?
- Opasna je, ako se na nju ne odgovori. Uvijek i nanovo treba ponoviti znane istine. RS nikada nije bila država i nikada to neće biti. To je entitet u sastavu BiH i samo kao takav može postojati. Status jednog bh. entiteta ne zavisi niti može zavisiti od pregovora koji vode Srbija i Kosovo.
Također, istina je da su i Bosna i Hercegovina i Kosovo žrtve agresivnog srpskog nacionalizma oličenog u režimu Slobodana Miloševića. Kosovo je platilo manju cijenu jer su se zubi ovog monstruma već bili istrošili na BiH. Ne znam kako će se završiti stvari sa Kosovom, ali za BiH ne smije biti dileme. Oni koji su odgovorni za Srebrenicu i Tomašicu, za genocid, konc-logore i masovne zločine kakve svijet nije vidio od Drugog svjetskog rata, nikada ne smiju postići ciljeve. Mogu samo napraviti novi konflikt, a to im ne bih preporučio.
Vjetar u leđa zagovornicima priče oko otcjepljenja entiteta RS je, čini se, dala i informacija o nekadašnjim idejama predsjednika SAD-a Billa Clintona o secesiji entiteta RS. Sjećate li se tog perioda, kakvi su pritisci bili na rahmetli Aliju Izetbegovića da se krene u tom pravcu, te da li je moguće revitalizirati takve ideje danas?
- Ne vjerujem u takve teorije jer ih ukupno, i ratno i poratno djelovanje američke strane predvođene predsjednikom Clintonom, čini besmislenim. Amerikanci su učinili sve da rat stane i da se BiH ojača i očuva. Pod njihovom paskom se desilo ujedinjavanje Oružanih snaga, obavještajnih i graničnih službi, deseci nadležnosti su preneseni sa nivoa entiteta na državu. Aprilski paket ustavnih reformi, koji su Amerikanci osmislili, trebao je definitivno ojačati državu i dodatno oslabiti entitete. I uspostava Distrikta Brčko, koja prekida teritorijalni kontinuitet RS-a, je učinjena uz podršku američkih prijatelja. Bitan je detalj i da se na "crnoj listi" State Departmenta nalaze političari iz RS-a za koje je ocijenjeno da podrivaju Dejtonski sporazum. Takve stvari ne radi strana koja planira disoluciju BiH i Dejtonski mir vidi tek kao privremenu fazu prije mirnog razlaza. Entiteti postoje zahvaljujući Ustavu BiH, nemaju pravo na otcjepljenje, izmjenama Ustava mogu biti modificirani, pa i ukinuti. BiH je trajna, entiteti bi lako mogli postati privremena kategorija.
Javnost je uzburkala i izjava Aleksandra Vučića da je Trebinje "srpski grad". Šta to govori o odnosu Vučića i zvaničnog Beograda prema BiH, ali i o odnosu vlasti RS-a, koje su sa oduševljenjem prihvatile tu tezu, prema nesrpskom stanovništvu u tom bh. entitetu?
- Vučić će to tako nastaviti raditi, davati kontroverzne i dvosmislene izjave o BiH, podržavati teritorijalni integritet BiH, a u isto vrijeme i one koji ga ugrožavaju. U BiH nema srpskih, bošnjačkih ili hrvatskih gradova. Ima nešto etnički čistih sela, ali gradova nikada nije bilo.
Vama zamjeraju jer ste odmah reagirali. Mora li se svaki put reagirati na slične poruke?
- Mora jer se radi o strategiji "kuhanja žabe", postepenog zagrijavanja vode dok joj se refleksi ne otupe i ne bude skuhana. Naši refleksi ne smiju otupiti, na svaku provokaciju i neistinu treba odgovoriti.
Aktuelno je i pitanje uređenja Travnika po "mostarskom modelu". Je li to mogućnost koja je prihvatljiva za SDA?
- Naravno da nije, niti je smatramo ozbiljnom. Njena svrha je da HDZ pred izbore nešto obeća biračima u SBK, a SDP to kao ne dopusti. I kad prođu izbori, to ni jedni ni drugi više neće ni spominjati.
Vratit ćemo se na Budžet. Opozicija u FBiH je prijetila protestima ukoliko se taj dokument ne usvoji. U ponedjeljak su glasali protiv, a SDA-u su fakturisali odgovornost jer su prihvatili tekst u kojem je usvojen. Kako komentirate taj odnos, te općenitu praksu izjednačavanja odgovornosti vaše stranke sa odgovornošću SNSD-a i HDZ-a za svaki problem u BiH?
- Naoko, ljevičarske stranke su opozicija trojki SDA-HDZ-SNSD, izjednačavaju nas, dižu dreku, napadaju. Realno, one su opozicija i rival samo SDA-u, one su potpuno bezopasne u odnosu na HDZ i SNSD. Oni ne smiju ni "priviriti" na teritorij pod kontrolom Čovića i Dodika. Neće ni pokušati, kao što nisu pokušali ni do sada. Napast će na ono što je odbranjeno i ekonomski unaprijeđeno, na Kanton Sarajevo prije svega. Njih zanima laka borba, dobri budžeti, fotelje. Časna iznimka je Demokratska fronta. Jedina socijaldemoktarska alternativa koja ima podršku i hrvatskom korpusu je ova stranka, oličena u Željku Komšiću, Zlatku Miletiću i Mariju Nenadiću.
Usvajanje Budžeta znači i da će Lokalni izbori biti održani 15. novembra. Šta je cilj SDA?
- Prije svega, održati izbore, ne dopustiti da nam nametnu i tu dimenziju krize i dokazivanja kako "u BiH ništa ne funkcioniše". A zatim pobijediti kao i svaki put do sada. Poseban akcenat ćemo naravno staviti na povratak načelničke pozicije u Srebrenici, na izbore u Mostaru, Velikoj Kladuši i Brčkom.
Kakav rezultat predviđate Vašoj političkoj konkurenciji, koja se, čini se, fokusirala isključivo na Sarajevo?
- Stagnaciju, SDP će dodatno da potone.
SDA je uoči Općih izbora 2018. godine započela proces koji je ocijenjen kao "čišćenje". Hoće li taj proces biti nastavljen i u ovoj godini, te jeste li zadovoljni situacijom u stranci?
- To je kontinuiran proces, stalno ćemo odstranjivati one koji zloupotrijebe vlast. Mi smo velika stranka koja u ovom času u zakonodavnoj i operativnoj vlasti drži veliki broj pozicija, tako da su i potrebe za stalnim provjerama i promjenama kadrova veće.
Bosnian Leader Alija Izetbegovic: From Prisoner to President | War After Yugoslavia fell apart in the early 1990s and descended into a bitter regional conflict, Alija Izetbegovic fought for the survival of his country and people.
Izetbegović : Čović ima dvostruke aršine, nisu se ni oni konsultovali sa nama kada su djelovali sa SNSD-om
Povodom aktuelnih političkih dešavanja u Bosni i Hercegovini, te kritika predsjednika Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragana Čovića na račun Stranke demokratske akcije (SDA), razgovarali smo sa predsjednikom te stranke Bakirom Izetbegovićem.
Izetbegović je u kraćem intervjuu za Faktor govorio o odnosu SDA sa HDZ-om BiH, te o uzrocima koji su doveli do zatezanja tih odnosa, poput izbora članova Centralne izborne komisije (CIK) BiH i raspodjele novca Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Dragan Čović u posljednja dva dana insistira na tome da SDA i HDZ više nisu partneri i dio iste parlamentarne većine, te SDA-u prebacuje djelovanje mimo HDZ-a. Smatrate li Vi da je HDZ i dalje SDA-ov partner i šta je uopće dovelo do toga da SDA, kako to Čović kaže, preglasava HDZ u nekoliko navrata?
- Dragan Čović ima dvostruke aršine - jedan za HDZ, drugi za partnere. Jučer su, mimo dogovora sa SDA, HDZ i SNSD u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH ponudili izmjene zakona o Ustavnom sudu BiH koje su protivustavne i koje bi i ovu temeljnu instituciju, na kojoj počiva stabilnost BiH, učinile podložnom političkim utjecajima i nacionalnim podjelama. U isto vrijeme su se dramatično naljutili zato što je SDA, nakon ostavke Stjepana Mikića, u skladu sa zakonom i propisanim procedurama podržala kandidata koji nije po volji HDZ-u.
Dragan Čović i HDZ nisu konsultovali SDA kada su u više navrata djelovali sinhronizovano sa SNSD-om. Nisu nas konsultovali kada su odbili ugovor sa Islamskom zajednicom, kada je predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara odlučio da zaustavi imenovanja u Ustavnom sudu Federacije BiH, kada je ministar Vjekoslav Bevanda u odluku Vijeća ministara pokušao da unese kantone, kada je Dragan Čović u zvaničnoj posjeti Srbiji ponudio da se vanjska politika BiH u odnosu na Kosovo kreira u Beogradu, a da je "mi u BiH pratimo", kada su podržali gradnju Pelješkog mosta, kojom je ugroženo pravo BiH da pristupi otvorenom moru i tako dalje, pa SDA nije raskidala koalicione ugovore i dramatično kvarila odnose sa HDZ-om.
HDZ i SNSD insistiraju da se ponište odluke o imenovanju članova CIK-a. Dolazi li ta mogućnost u obzir?
- To je odluka nadležnog Doma Parlamentarne skupštine BiH i donesena je u skladu sa zakonom. Ne kanimo je povlačiti. Nju može poništiti jedino Sud BiH po žalbi smijenjenog predsjednika CIK-a Branka Petrića, ali sumnjam da će se to desiti.
Vjerujete li da će biti spremni ići tako daleko da blokiraju usvajanje budžeta ukoliko se ta odluka ne izmijeni?
- Ne vjerujem da će HDZ ići tako daleko.
Da li je Čović ponudio ikakvo obrazloženje zašto ministar finansija iz HDZ-a insistira na prijedlogu odluke o raspodjeli novca MMF-a sa "uglavljenim" kantonima?
- Dao je neka obrazloženja, ali nijedno za mene razumljivo i prihvatljivo. Vijeće ministara BiH, naprosto, ne može Federaciji narediti kako će unutar sebe razdijeliti sredstva.
Danas, deset godina nakon njegove smrti, uvjereni smo da se Delićeve nesumnjive zasluge za odbranu Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda te njegov značaj kao historijske ličnosti ustvari tek počinju ispravno cijeniti. Nekada se, na žalost, veličina nekih osoba počne shvatati tek kada se osjete razmjere praznine koju su ostavili svojim odlaskom. Jedan od takvih je sigurno i Rasim Delić. Neka su mu vječni rahmet i slava!
Mustafa DRNIŠLIĆ
General Rasim Delić je dužnost prvog čovjeka ARBiH preuzeo u vrlo teškom vanjskom i unutrašnjem trenutku za Bosnu i Hercegovinu i Armiju RBiH te pokazao veliku ličnu i moralnu hrabrost prihvativši se nezahvalne odgovornosti kako za zaustavljanje agresorske ofanzive tako i za saniranje pojava nediscipline i pučizma u redovima ARBiH te njenog uvojničavanja i prerastanja iz statične i odbrambene u mobilnu i oslobodilačku vojnu formaciju.
Rasim Delić zasigurno je jedna od onih ličnosti, tako čestih u historiji Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda, čija se istinska veličina i značaj počinje shvaćati tek nakon njihove smrti. Rodio se 4. februara 1949. godine u sjevernoj Bosni, u općini Lopare, a osnovnu i srednju školu završava u Brčkom. Vojnu akademiju, smjer zemaljska artiljerija, završava 1971. godine. Nakon toga, u Sarajevu obavlja dužnosti od komandira voda do komandanta artiljerijskog diviziona, da bi od 1984. do 1990. godine obavljao dužnost komandanta artiljerijskog puka. Visoku vojno-političku školu JNA završava 1978. godine a 1989. godine i Komandno-štabnu školu operatike. Sve ove općeobrazovne i vojne škole završava ili kao najbolji ili među najboljim u svojoj generaciji.
Agresija na Bosnu i Hercegovinu zatiče ga u činu potpukovnika, na dužnosti načelnika operativnog organa komande korpusa JNA u Sarajevu. JNA napušta 13. aprila 1992. godine kada se uključuje u Teritorijalnu odbranu RBiH. Od 12. maja 1992. godine Delić je član Glavnog štaba TO RBiH, a bio je i službeno zadužen za organiziranje i komandovanje oružanim borbenim akcijama na teritorijama općina Fojnica, Kreševo, Kiseljak, Visoko, Ilijaš, Vogošća, Breza, Vareš i Olovo. Formiranjem Armije Republike Bosne i Hercegovine, Delić je postavljen za vršioca dužnosti načelnika Odjeljenja za operativno planiranje i obuku ARBiH, a obavljao je i dužnost komandanta IKM GPŠ Armije RBiH u Visokom da bi od 8. juna 1993. godine pa do kraja rata bio na poziciji komandanta Generalštaba Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Važno je napomenuti da Delić ovu dužnost prvog čovjeka ARBiH preuzeo u vrlo teškom vanjskom i unutrašnjem trenutku za Bosnu i Hercegovinu i Armiju RBiH te pokazao veliku ličnu i moralnu hrabrost prihvativši se nezahvalne odgovornosti kako za zaustavljanje agresorske ofanzive tako i za saniranje pojava nediscipline i pučizma u redovima ARBiH te njenog uvojničavanja i prerastanja iz statične i odbrambene u mobilnu i oslobodilačku vojnu formaciju. Ovaj teški zadatak Delić je uspješno obavio pritom pokazujući veliku dozu profesionalizma, takta i umijeća, tako da je Armija Republike Bosne i Hercegovine kraj rata dočekala u silovitom oslobodilačkom zamahu u kojem je, nažalost, zaustavljena intervencijom velikih svjetskih sila.
Nakon slamanja i zaustavljanja hrvatske agresije, potpisivanja Washingtonskog sporazuma i uspostavljanja Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, Delić je postavljen za njenog komandanta. Tu dužnost obavljao je do 21. jula 2000. godine kada je penzioniran. General Rasim Delić odlikovan je od Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine najvećim ratnim odlikovanjem “Ordenom slobode” te odlikovanjem “Husein bin Ali” Kraljevine Jordan.
Nažalost, čak i nakon prestanka agresije, rat za generala Delića nije bio završen. Delić je bio izložen neprestanim napadima i pokušajima da ga se kompromitira. Takve vrste napada dolazili su od onih čije su ambicije i sujete bila povrijeđene Delićevim uspjesima, a bilo je i onih koji su željeli da osporavanjem Delićevog integriteta i značaja ospore značaj i moralni kvalitet kako ARBiH tako i same borbe za odbranu Bosne i Hercegovine te time prekroje historiju. Ovakva haranga kulminirala je optužnicom za ratne zločine a zatim i nepravomoćnom prvostepenom presudom pred Haškim tribunalom 2008. godine kada je Delić osuđen po komandnoj odgovornosti za samo jednu tačku optužnice na tri godine zatvora.
Teško se oteti utisku da je ova nepravedna presuda bila duboko politička jer je Delić dokazao da niti on niti ostali komandanti ARBiH u tom periodu nisu imali efektivnu kontrolu a kamoli komandu nad jedinicom stranih mudžahedina te da se naprosto tražio način da se uspostavi svojevrstan ekvilibrij među “zaraćenim stranama” putem ovakve vrste kompromitacije vodećih ličnosti legalne vlade RBiH i njenih oružanih snaga. General Delić se naravno žalio na ovakvu presudu te je u postupku žalbe na istu pušten na slobodu, no na žalost njegovo srce nije moglo podnijeti ovu nepravdu pa je preminuo 16. aprila 2010. godine u Sarajevu.
Prilikom obilježavanja smrti generala Delića 2019. godine Bakir Izetbegović izjavio je da je velika nepravda što je Delić osuđen za ratne zločine jer se upravo Delić lično suprotstavio nekima koji su počeli osvetu nad Srbima u Sarajevu, zbog čega je generalov sin zamalo poginuo. Izetbegović je tom prilikom naglasio je da je general Delić bio blag, ali hrabar i ustrajan čovjek koji je na svaki način ličio na svoj narod te da je po preuzimanju komande nad Armijom RBiH neuvezane jedinice dobrovoljaca ujedinio i od njih napravio silu koja je zaustavila nadmoćnijeg neprijatelja. “Ta njegova sposobnost, hrabrost i snaga nisu bile očigledne, ali su to postajale kada zatreba. Bio je izuzetno sposoban vojnik”, istakao je Izetbegović.
Danas, deset godina nakon njegove smrti, uvjereni smo da se Delićeve nesumnjive zasluge za odbranu Bosne i Hercegovine i bošnjačkog naroda te njegov značaj kao historijske ličnosti ustvari tek počinju ispravno cijeniti. Nekada se, na žalost, veličina nekih osoba počne shvatati tek kada se osjete razmjere praznine koju su ostavili svojim odlaskom. Jedan od takvih je sigurno i Rasim Delić. Neka su mu vječni rahmet i slava!
Izetbegović: Nikad nam se više ne može desiti 1992.godina
Izetbegović: Nikad nam se više ne može desiti 1992.godina
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović izjavio je da je ideja o formiranju trećeg entiteta u BiH ‘samo kost ubačena između Hrvata i Bošnjaka’ i da ‘nema ništa’ od toga.
“Taj treći entitet niko ne bi znao ni nacrtati. Kuda bi povukao linije… Kuda bi povukao linije? Dajte ga nacrtajte. Nema ništa od trećeg entiteta. Ali od ravnopravnosti ljudi, od ravnopravnosti naroda će biti…
