[HR] Kretanje stope BDP-a i veza s vladajućom političkom opcijom
Odlučio sam analizirati razdoblje od proteklih 15 godina (2000. - 2014.) i u njemu prikazati godišnje stope rasta BDP-a, kao ekonomskog agregata, te ih prikazati u kontekstu vladajućih političkih opcija.
Vremenske serije uzimaju u obzir ove postavke:
Razdoblje 2000. - 2001. - HDZ vlast
Razdoblje 2001. - 2004. - SDP vlast
Razdoblje 2004. - 2012. - HDZ vlast
Razdoblje 2012. - trenutno - SDP vlast
Pojam “HDZ vlast” kao i pojam “SDP vlast” podrazumijevaju vlade u kojima se nalaze i njihovi politički koalicijski partneri, a ime većinske stranke je tada korišteno kao zajednički naziv. Isto tako, na grafu koristim prikaz u stereotipnim bojama.
Godine i stope kretanja BDP-a za HDZ-u su prikazane modrom bojom, dok su stope u kojima je na vlasti SDP, prikazane crvenom bojom.
Odmah se na prvu mogu uočiti dva ključna momenta - predrecesijsko razdoblje (2000. - 2008.) i recesijsko razdoblje (2009. - 2014.)
U predrecesijskom razdoblju je zemlja ostvarivala prosječne stope BDP-a od 4.27%. Od toga je HDZ u prosjeku ostvarivao 4.03%, a SDP je ostvarivao 4.73%.
U recesijskom razdoblju prosječna stopa BDP-a je iznosila -2.15%. U prosjeku je za vrijeme HDZ-a u ovom razdoblju BDP pao za 3.13% godišnje. SDP-ova vlast je zabilježila prosječno pad od 1.17%.
Promatramo li razdoblje u cjelini, prosječna godišnja stopa rasta BDP-a Hrvatske je iznosila 1.70%.
Za vrijeme HDZ-ove vlasti u promatranom razdoblju BDP je rastao 1.64%, dok je za vrijeme SDP-ove vlasti, BDP rastao po godišnjoj prosječnoj stopi od 1.78%.
Iako je ovo pregledni članak i u njemu nema dubinskih analiza i uzimanja u obzir šireg spektra mikro- i makro-ekonomskih okolnosti, na prvu bi se moglo zaključiti kako značajno veći utjecaj na prosječne godišnje stope kretanja BDP-a imaju vanjski čimbenici, nego stvarne politike vlade.
HDZ-ova vlada je u razdoblju od 2004. - do 2008. djelovala u razdoblju u kojoj je nakon razdoblja ekonomske ekspanzije, došlo do snažne recesije. Svakako, pojava recesije je bila potaknuta i Globalnom svjetskom krizom, međutim, njezini razmjeri su samo dodatno potencirani neprovedenim reformama i izostankom ikakvog ozbiljnijeg restrukturiranja državne uprave, konsolidacije državnih financija i ostalih boljki domaćeg gospodarstva.
SDP je, načelno, u početku djelovalo u razdoblju povoljnih gospodarskih kretanja te građevinskog booma (autocesta Zagreb-Split, POS). Nakon preuzimanja vlasti u sred recesije, stopa pada BDP-a su polagano smanjivane - ali, ponovno, ne treba se zaletjeti i razloge smanjivanja pada BDP-a pripisati isključivo vladajućoj stranci - dapače, HDZ-ova premijerka Jadranka Kosor je u svojem mandatu ostvarila dva kvartala s pozitivnim BDP-om, no odmah potom smo uronili u recesiju po drugi put. Smanjenju stopa pada BDP-a pridonijelo je članstvo u EU, oporavak naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera kao i rast turizma.
Ostaje za vidjeti koliki će rast biti ostvaren u 2015. godini - a treba imati na umu da je riječ o godini u kojoj će se već osjetiti predizborna groznica, bez obzira budu li idući parlamentarni izbori ove, ili iduće, 2016. godine. Dok će SDP kao argumente koristiti usporavanje gospodarskog pada, početak rasta industrijske proizvodnje, izvoza, pa čak i blagi oporavak osobne potrošnje, HDZ će svakako igrati na kartu proračunskog deficita i visokog vanjskog duga.
Ili će nas, kao i uvijek do sada, političari zabavljati s temama koje s gospodarstvom i ekonomijom nemaju bas puno veze. S druge strane, čini se da i izbor vlasti i nema neke pretjerane veze sa stanjem ekonomije na dužim vremenskim skalama. Barem na temelju ovako pregledne i brzinske analize.