Depolitika

Bosna i Hercegovina u vrtlogu politike.

[depolitika]

Free Your Mind - Carolyn Malachi (by Carolyn Malachi)

[depolitika]

Nepotpuni rezultati izbora za Općinsko vijeće Novi Grad Sarajevo. Obrađena su 142 biračka mjesta od ukupno 145. Broj važećih listića: 44.562. Broj nevažećih i praznih listića: 4.076. Ukupan broj birača koji su imali pravo glasa jeste 107.380, što znači da je za OV na izbore izašlo njih 45,29 posto, odnosno, 41,49 % osoba s pravom glasa je glasalo (imali su važeći listić) dok je 3,79 % osoba s pravom glasa izašlo na izbore ali njihov listić nije bio važeći ili je ostavljen prazan.

[mujanovic]

[depolitika]

Video dana: Predizborna reklama Baracka Obame

Ako pratite predizborna dešavanja u SAD-u, sigurno znate da je u nedavnoj debati dvojice glavnih predsjedničkih kandidata republikanac Mitt Romney izjavio da će razmisliti o ukidanju finansiranja javnog televizijskog servisa PBS iako voli poznatu Veliku pticu iz PBS-ove edukativne emisije za djecu Ulica Sezam. Demokrati smatraju ovo populizmom bez uporišta u stvarnosti jer novac koji iz saveznog budžeta odlazi za PBS predstavlja izrazito mali udio i neće značajno pomoći smanjenju američkog duga te iskorištavaju jednog od omiljenih  TV likova kako bi pokazali da se Romney bori protiv svima drage ptice iz dječije emisije umjesto da se bori protiv u američkoj javnosti omraženih bankara sa Wall Streeta.

[depolitika]

Nepotpuni rezultati izbora za Općinsko vijeće Novo Sarajevo. Obrađeno je 96 biračkih mjesta od ukupno 101. Broj važećih listića: 25.991. Broj nevažećih i praznih listića: 2.212. Ukupan broj birača koji su imali pravo glasa jeste 67.049, što znači da je za OV na izbore izašlo njih 42,06 posto - 38,76 od ukupnog broja osoba s pravom glasa je glasalo (imali su važeći listić) dok je 3,29 osoba s pravom glasa izašlo na izbore ali njihov listić nije bio važeći ili je ostavljen prazan.

[depolitika]

Avazova matematika "svaki primjerak po svjetskim statistikama čita 10 osoba" Ne znam o kakvim se "svjetskim statistikama" radi jer je taj broj, tzv. readers-per-copy, u SAD-u nategnutih 3,3 osoba po primjerku, u drugim zemljama i manji (u Velikoj Britaniji oko 2 osobe po primjerku). "Tome treba dodati još 350.000 klikova na našem portalu" - "To je impresivna cifra od 800.000 ljudi" Nije. Broj klikova ne znači broj posjeta, to jest, to nije broj ljudi. Za ove klikove ne znamo ni radi li se o dnevnoj ili nekoj drugoj računici.

[depolitika]

Dio komentara na ovaj članak može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme, poput nekontrolisanog povraćanja. Sažetak razmišljanja mnogih komentatora: "Svi su glupi, seljaci i levati i zato zaslužuju da se na njima iživljavamo, da ih ismijavamo i da od njih krademo. Ako si siromašan, ne moraš biti moralan. Moj vlastiti kriminal opravdavaju loši političari. To što sam spreman na sve i nemam nikavih principa je uredu jer sam bio u ratu. Ja nisam ni za šta odgovoran, svi drugi su seljaci, ja sam neshvaćeni genij. Ne postoji vrijednost koju ne možeš relativizirati. Što si veći beskičmenjak, to više kradeš, to si sretniji u životu, to ćeš ljepše umrijeti."

Članak (i komentare) pročitajte klikom na naslov.

[depolitika]

Nacionalni interes, c'est moi!

Članovi Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Halid Genjac, Sulejman Tihić i Nermina Kapetanović proglasili su prijedlog o potvrđivanju odluke o smjeni ministara u Vijeću ministara BiH vitalnim nacionalnim interesom bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini i zatražili da se o toj odluci glasa u skladu sa procedurom o zaštiti vitalnog interesa. (Anadolija/Klix.ba)

Ovo nije ništa drugo nego kopija ponašanja koje je HDZ pokazao nakon što nije bio u mogućnosti sklopiti koaliciju sa SDP-om i drugima - nemogućnost političkog dogovora i nekoaliranje se javnosti prodaju kao ugrožavanje nacionalnih interesa/majorizacija.

[depolitika]

Medijski modificirana nauka

Prof. dr. Kasim Bajrović, direktor Instituta za genetički inžinjering i biotehnologije Sarajevo i član Vijeća GMO BiH izjavio je za Fenu da ne postoji nijedan razlog za proizvodnju genetski modificirane hrane u Bosni i Hercegovini.

Po njegovim riječima postoji mogućnost da se gotovi proizvodi, kao što su salame, viršle i drugo, pod plaštom normalnih proizvoda uvoze u BiH a da potrošači ne znaju šta konzumiraju.

Nisam siguran da li je zaista jedan naučnik ovako nešto izjavio ili je ovo tek djelo neupućenog novinara od kojeg urednik očekuje novi zastrašujući naslov svakog dana. Ako su u pitanju zaista riječi doktora Bajrovića, na šta aludira? Kao naučnik, on sigurno zna koje i kakve genetski modificirane organizme (GMO) bi sadržavala takva salama i koje bi posljedice imalo konzumiranje takvih organizama. Posljedice? Naučna istraživanja kažu da posljedica po zdravlje nema. Kakva je to istraživanja uradio dr. Bajrović i gdje ih je objavio?

I sam kaže:

Kada to kažem, ne mislim da je GMO loša ili nezdrava hrana, nego je pravo svakog potrošača da zna šta konzumira.

Uredu, neka svako za sebe odluči, ali zar nema i direktor Vijeća za GMO obavezu da kaže šta su činjenice? Nakon što izrekne ove šture i nenaučne informacije novinarima i onda kaže da svi trebamo odlučiti za sebe u biti je poslao samo jednu poruku - Nemojte se odlučiti za takve proizvode, nešto tu ne valja.

"Mi u GMO vijeću smo za to da se vrši kontrola hrane, a ne uzgoj", zaključio je prof.dr. Bajrović.

Logično novinarsko pitanje bi bilo A zašto? jer bi novinar, valjda, trebao informisati građane (pogotovo ih treba informisati o svemu jer se od njih očekuje da donesu odluku!). Međutim, kao i u mnogim novinarskim uracima kod nas, najbitnija pitanja ne budu ni postavljena.

Zašto se u našim medijima ne čuje i mišljenje da je GMO hrana na lošem glasu isključivo zbog poljoprivrednih i političkih lobija koji ne dozvoljavaju da se ona proizvodi jer bi tako veliki broj ljudi koji se bave tradicionalnom poljoprivredom izgubio posao. Niko se ne osvrće kritički na mišljenje da tradicionalna poljoprivreda zagađuje okolinu više od GMO (zbog upotrebe pesticida, većeg iskorištavanja zemlje), razmišljanja da GMO ima potencijale da uspješno obezbjeđuje hranu za sve veći broj stanovnika planete dok je tradicionalna poljoprivreda već davno iscrpila svoje mogućnosti?

Ne, veliki broj naših novinara se ne razumije i ne petlja u nauku te ne čita/gleda/sluša strane medije koji su već hiljadama puta (na kvalitetan novinarski način) već obradili istu temu.

[depolitika]

Nadrinovinarstvo i glupost dana: Dnevni avaz o turizmu

Dnevni avaz je u svom štampanom i internetskom izdanju objavio priču o paru iz BiH koji je u jednoj sarajevskoj turističkoj agenciji kupio aranžman u vrijednosti od 16.000 KM. Nije mi jasno šta je ovdje priča, vijest, zanimljivost ali Avaz se svakako potrudio da iz ničeg napravi nešto isprobanim metodama senzacionalističkog novinarstva - skandaliziranje svega i svačega, patetika i moraliziranje. Da bude svima jasno potrudili su se da odmah sve stave u naslov Dok većina građana živi na ivici siromaštva: Par iz BiH dao 16.000 KM za 1. maj na Maldivima!.

Cijela priča se zasniva na iščuđavanju tome kako neko troši svoj novac; nadrinovinar je sjedio u svojoj kancelariji i nakon što mu je povjereno da objavi reklamu za turističku agenciju koja se redovno reklamira u toj novini (pa je ovo vjerovatno bio gratis "PR" članak), nazove agenciju, traži pikanterije i onda čuje za to da neko plaća 16.000 KM za turistički aranžman na Maldivima. Nadrinovinar odmah zamišlja: Moji čitaoci su većinom siromašni i ojađeni, poluobrazovani mahalaši, kad pročitaju ovo, razbjesnit će se, čuditi, bit će ljubomorni i pričat će svojim prijateljima i kolegama kakvih sve to ljudi na dunjaluku ima. Naravno, nije se zapitao šta tačno uključuje taj aranžman (bolje je da zvuči kao prvomajska proslava a ne da napišem da je to cijena za 14 dana; prvomajske proslave moji čitaoci sebi mogu predstaviti pa će uspoređivati koliko košta njihov izlet a koliko ovaj).

Nije bitno nadrinovinaru da pruži svojim čitaocima priliku da racionalno sagledaju situaciju u kontekstu (da se u Sarajevu mogu kupiti i vjerovatno kupuju i skuplji aranžmani, automobili, stanovi; da nema razlike između toga šta neko kupuje - putovanje ili stan - to je lična odluka na šta se želi trošiti vlastiti novac) već je puno bitnije izazvati jaku negativnu emocionalnu reakciju već samim naslovom. Zašto se zamarati činjenicom da je način trošenja novca privatna stvar? U senzacionalizmu nema potrebe da se ostavi mogućnost da osoba koja ima i troši toliko novca možda zaista i pomaže ljudima na ivici siromaštva. U moralisanju se ne pita jesam li možda i ja takav, može li se i za mene isto tvrditi (naprimjer, Dok većina građana živi na ivici siromaštva: Poduzetnik iz BiH izgradio ogroman toranj pomoću novca poreznih obveznika!).

Elem, cijela priča nije vrijedna ovoliko razmatranja ali svojom sveopćom gluposti, beznačajem, patetikom i besramnim podmetanjem reklama pod vijesti, jednostavno je i kod mene izazvala jaku negativnu emocionalnu reakciju, ali ne onakvu kakvu je zamišljao nadrinovinar iz Dnevnog avaza.

[depolitika]

Galamdžija kočijaškog vokabulara

Vedrana Rudan nije ništa drugo nego glasno lupetalo. Kolumnistica s vokbularom uličarke i stavom o svemu ali bez ikakvih argumenata. To zaista vjerujem o ovoj hrvatskoj spisateljici i kolumnistici koja je i u BiH dosta čitana. Naravno, čitanost je, valjda, lako dobiti kada imaš članke u kojima je svaka peta riječ "jebati", "jeben" ili slična psovka, kada imaš stav kao da svima jebeš kevu podjednako, da si opasan na jeziku i oštar na umu. Zbog spomenutih psovki Rudan smatraju baš takvom - britkom, oštroumnom spisateljicom koja govori ono što svi mislimo. I zbog toga je, pretpostavljam, čitaju.

Međutim, kao što sam rekao u prve dvije rečenice, iza mase psovki i stavova Rudan nikad ne nudi argumente za svoje stavove, citate nudi samo kada ih želi popljuvati a ne da podupru njenu tezu. OK, Rudan svoju glavu ne želi zamarati traženjem i analiziranjem argumenata, ona piše esejistički, kreira svoje vlastite impresionističke crtice o svijetu i, veoma prikladno, objavljuje ih na svom internetskom dnevniku. Međutim, nije Rudan samo blogerica sa stavom, ona objavljuje svoje kolumne u hrvatskim časopisima poput Nacionala koji je čak naziva novinarkom.

Ono što iznenađuje jeste količina vjere u riječ Vedrane Rudan. Njezini ateistički čitatelji oduševe se kada, veoma racionalistički, jebe kevu katoličkim dogmama na Badnjak pa zažmire na njen očit nedostatak racionalizma kada piše (č. psuje) o drugim stvarima. Nimalo racionalnog ne pokazuje Rudan u svojim drugim promišljanjima koje su više britko pisane i psovkama začinjene teorije zavjere à la infowars.com. Rudan slave kada piše o patnjama Palestinaca pa se prešuti njen očit, nesputan, sirovi antisemitizam. Rudan je spisateljica koja ima potpuno pravo nazvati svoju knjigu Kad je žena kurva, kad je muškarac peder jer njoj se može vjerovati da redefinira uvredljive termine bez pitanja odakle joj takav autoritet. Tu se moram vratiti na naslov ovog članka, odnosno, na jedan epitet koji sam joj udijelio - galamdžija. Galamdžija uvijek ima autoritet. Ljubazno zamolite da vam donesu još jedno pivo i bit ćete ignorirani, dreknite i dobit ćete ga odmah.

Ne sjećam se nijednog njenog teksta koji je imao neku ideju. Naprotiv, svaki njen tekst jeste paranoično traženje krivaca za nešto - svi su krivi za sve, samo je važno da Rudan nikad nije kriva. Naprimjer, Rudan nije kriva za antisemitizam jer u njenom slučaju je to, pobogu, sloboda govora koju samo ona ima jer su svi drugi dio zavjere, masoni, cionisti, potplatila ih EU...

[depolitika]

AlJazeera Balkans emitirala je zanimljivu dijalošku emisiju o porezu na dodanu vrijednost. Cijelu emisiju možete pogledati putem YouTube videa gore.

[depolitika]

Mandatar (?) Bevanda svojim prioritetnim zadatkom očito smatra promociju Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, da sam na njegovom mjestu ne bi mi iz glave i usta izlazile nikakve druge riječi osim "ekonomija", "reforme", "napredak", "ulaganja".

Da Bevanda očito misli srcem u ovom slučaju a ne glavom dokazuje sljedeći odlomak iz članka:

On je ocijenio da je Hrvatskoj jako stalo do dobrih odnosa s BiH, jer je, gledajući čisto interesno, BiH najveće tržište Hrvatske i obrnuto.  "Pozitivan spoljnotrgovinski bilans jasno upućuje da je Hrvatskoj jako bitna BiH", rekao je Bevanda za medije u Mostaru.

Zašto bi budući premijer (?) objašnjavao svojim nezaposlenim građanima zašto je nekoj državi bitna naša država? Šta time dokazuje? Mislim da dokazuje samo da je Hrvatskoj na umu iskorištavanje tržišta u BiH i ništa drugo, što vjerujem da nije slučaj. Bevanda, pak, najviše griješi, to jest, misli srcem, kad tvrdi da je Hrvatskoj najveće tržište Bosna i Hercegovina. Samo jednim pogledom na službenu statistiku Hrvatske vidi se da su susjedi izvezli najviše u prvih 11 mjeseci prošle godine u - Italiju, ne u BiH.

Link dana pročitajte klikom na naslov.

[depolitika]

Kako prepoznati nekog ko nema pojma o čemu priča? Spominje "evropske" standarde. Koji su to standardi? Ukrajinski? Islandski? Albanski? Standardi Evropske unije? Njemački? Malteški?

U članku Federalne novinske agencije objavljenom na Sarajevo-x.com generalna sekretarica Udruženja za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom u BiH Amela Hrbat, kojoj je posao da zaštiti muljatore iz naše takozvane privrede, prijeti gubicima radnih mjesta (Mi želimo da uspostavimo sistem kojim bi se izbjegao lanac poskupljenje proizvoda, jer to automatski znači pad prodaje, smanjenje proizvodnje i zatvaranje određenog broj radnih mjesta.) ako se kojim slučajem uvezu standardi iz Hrvatske a ne "evropski" standardi iz Češke.

Članak Uvesti evropske standarde u oblasti ambalažnog otpada u BiH s lažno brižnim nadnaslovom Izbjeći poskupljenja pročitajte ovdje ili klikom na naslov.

[depolitika]

Izbori u njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Zapadna Pomeranija

Pokrajinski izbori u istočnonjemačkoj pokrajini Mecklenburg-Zapadna Pomeranija su održani danas, 4. septembra 2011. Prema najnovijim procjenama, neonacistička stranka NPD osvojila je čak 6 posto glasova (što je, ipak, za 1,3 % manje nego prije pet godina). Zeleni (Die Grüne) su osvojili rekordni broj glasova za jednu istočnonjemačku pokrajinu - 8,4 posto.

Dvije stranke koje vladaju na saveznom nivou - konzervativna CDU i neoliberalna FDP - su kažnjene jako malim brojem glasova. Tako je CDU osvojila 23,2 a FDP 2,8 posto glasova. Kršćansko-demokratska unija (CDU) njemačke kancelarke Angele Merkel dobila je 5,6 posto manje glasova nego 2006. godine a FDP, stranka ministra vanjskih poslova Guida Westerwellea, najveći je izborni gubitnik sa 6,8 % manje glasova nego prije 5 godina te tako nije prošla izborni prag i neće imati zastupnike u pokrajinskoj skupštini.

Izborni pobjednik je Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD) sa ukupno 35,6 % (5,4 % više u odnosu na 2006. godinu).

Za istočni dio Njemačke je karakteristična i velika popularnost ljevičarske stranke Die Linke. Na ovim izborima u Mecklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji Ljevičari su dobili 18,3 posto glasova (+1,5%) i time su treća najveća stranka u ovoj pokrajini.

U pokrajinskoj skupštini raspored zastupnika će izgledati ovako:

SDP - 28 zastupnika

CDU - 18 zastupnika

Ljevičari (Die Linke) - 14 zastupnika

Zeleni (Die Grüne) - 6 zastupnika

NPD - 5 zastupnika

Pokrajinski izbori u Njemačkoj su u posebnom fokusu pažnje njemačkih (i stranih) medija jer se smatraju nekom vrstom mjerenja povjerenja u trenutnu saveznu vladu CDU-a i FDP-a. Također, ovi pokrajinski izbori pokazuju i jasne promjene u njemačkom društvu. Tako je na izborima u pokrajini Baden-Württemberg održanim u martu ove godine najveća promjena bio izuzetno dobar rezultat stranke Zeleni (Die Grüne) koji su osvojili čak 12,5 % više glasova u odnosu na prije pet godina te postali druga najjača stranka u toj pokrajini. Zeleni su osvojili 36 mjesta u skupštini pokrajine i sa SPD-ovih 35 zastupnika osnovali koaliciju kojom su osigurali prvo mjesto pokrajinskog premijera za Zelene u historiji Njemačke. Što je još zanimljivije, pokrajina Baden-Württemberg je dotad bila značajno tradicionalno uporište stranke CDU - CDU je imala svog premijera u toj pokrajini bez prestanka od 1953. godine.

Na danas održanim izborima u manjoj i slabije razvijenoj istočnonjemačkoj pokrajini Mecklenburg-Zapadna Pomeranija pokazalo se da nezaposlenost stvara radikalnije glasače (6 posto za NPD), da su glasači razočarani vladajućom saveznom koalicijom CDU-FDP (posebno FDP-om koji je stekao imidž stranke profitera i zaštitnika velikih korporacija i koji je ostao bez ijednog zastupnika u ovoj pokrajini) te da su Zeleni izrasli iz ekološkog aktivizma u ozbiljnu, sve važniju i sve prisutniju stranku u Njemačkoj.

Izlazak na izbore je, pak, bio mali - samo 52 % građana s pravom glasa su iskoristili svoje pravo.

[depolitika]

Tadićeva izborno-evropska strategija

Prilikom posjete Borisa Tadića Pragu 29. augusta 2011. Tadić izjavljuje sljedeće, kako prenosi Novi list:

Srbijanski predsjednik Boris Tadić ocijenio je u ponedjeljak u Pragu da su neka stajališta koja su iznijeli hrvatska premijerka Jadranka Kosor i srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić »apsolutno neprihvatljivi« te da su odnosi Srbije i Hrvatske iznimno važni i da se treba vratiti dijalogu, a ne ih remetiti ih neodmjerenim izjavama.

Tadić kao predsjednik R. Srbije u svojoj izjavi u istu ravan stavlja premijerku druge države (Kosor) i ministra u vladi države kojom Tadić predsjedava i člana stranke kojom Tadić predsjedava (Jeremić). Na lukav ali ne baš vješt način Tadić hoće sebe u evropskom okruženju Praga predstaviti kao razumni, fini element na tom brdovitom Balkanu, između radikalne Kosor i radikala u njegovoj vlastitoj državi. Time samo dokazuje da on i stranka kojom predsjedava samo fabriciraju "afere" radi vlastitog pozicioniranja pred izbore i pred Evropskom unijom. Kada očitava bukvicu Kosor - dobije 3 boda kod radikalnog biračkog tijela u Srbiji. Kada očitava bukvicu svima u bivšoj Jugoslaviji - dobije 4 boda kod neinformisanih službenika Evropske unije. I tako to unedogled.

[depolitika]

Reagiranje je posao

U posljednje vrijeme čini mi se da Oslobođenje po svaku cijenu želi biti spominjano u drugim medijima, posebno na internetskim portalima. Je li to neko napokon uporedio brojke i uvidio koliko je tržište internetskih korisnika a koliko tržište čitalaca štampe u BiH pa se možda zabrinuo za svoj dio kolača, moram špekulirati.

Urednica Oslobođenja Vildana Selimbegović tako je opet pisala reagiranje, stvorila se medijska senzacija i možemo samo brojati koliko će puta ove sedmice biti spomenuta imena ovog dnevnog lista i njegove urednice u raznim bh. medijima.

Današnje reagiranje je manje-više polemika sa samim sobom - Selimbegović, naime, smatra da je od komentiranja, naprimjer, zbivanja u Libiji ili upornog neformiranja državne vlasti važnije komentirati šta je uređivačkom kolegiju rekao kolega iz iste medijske kuće/firme, novinar Dana Amer Tikveša.

Selimbegović navodi Tikvešine riječi:

Šta se hoće, zaboga, pita kolega Tikveša, "objavljivanjem dijelova knjige čovjeka koji je već sam sebe proskribirao kao propagatora šerijatskog uređenja društva, bez negativno-kritičkog otklona prema njegovim najradikalnijim dijelovima"

Na veoma konkretno pitanje - zašto objavljivati radikalne stavove bez ikave reakcije na njih? - urednica nije ponudila pravi odgovor. Njezin jedini odgovor jeste:

Naša ideologija su čitatelji, a naše stranice podjednako otvorene i Rajku Vasiću i Mirku Kovaču. Svoju otvorenost, uostalom, Oslobođenje je redovito demonstriralo i objavljivanjem stavova i saopćenja u kojima su i političari ali i institucije kritizirali kako Oslobođenje tako i naše tekstove i autore. Kao glavna urednica ponosna sam na tekstove Muharema Bazdulja, Gojka Berića i Borisa Dežulovića, ali i sretna što su među kolumnistima Oslobođenja Dževad Hodžić i Josip Vričko, što na stranicama naše novine gostuje i Mustafa ef. Spahić i Dino Mustafić i Davor Beganović i Rešid Hafizović i Esad Duraković... I tako će i ostati. Jer to se i hoće, zaboga.

Dakle, ideja vodilja i smisao postojanja Oslobođenja jeste biti platforma za iznošenje stavova - bilo kakvih, svih, što radikalnijih - bez ikakvog suda o tim stavovima. Draga urednice, za to nam ne treba dnevna štampa, za to već imamo internetske forume gdje svaka budala može da priča o svemu bez imalo argumenata i bez imalo obzira prema kritikama.

Na pitanje gdje je reakcija na radikalizam Admira Pozderovića koji Oslobođenje širi Selimbegović odgavara reakcijom na postavljeno pitanje a ne na prozvani tekst. Možda bih još i nekako svario i zaboravio još jedno reagiranje u nizu da nije urednica opet u njemu od sebe i Oslobođenja pokušavala praviti žrtvu. Zašto bi, zaboga, iko platio tu marku da čita ovo:

Ne tako davno, zapravo prije koji mjesec, bili smo "crveni kmeri"; prošle sedmice islamofobi, ove sedmice Oslobođenje je optuženo za "fašistoidne stavove"... U ovdašnjim medijima i na portalima, i sama sam proglašavana "klozetskom krpom", "crvenom Vildanom", četnikušom, Oslobođenje nazivano Politikom, a evo i učestalih optužbi za podršku šerijatskom uređenju države. Postadoh i taliban. Bilo bi vrijeme, čini mi se, da se kritičari Oslobođenja opredijele: šta smo od svega pobrojanog?

[depolitika]

Glupost dana: Sarajevo-x uči turiste kulturi

Sarajevo-x.com, crnohronično-žuti najposjećeniji portal u Bosanca i Hercegovaca, valjda u nedostatku tuča po Sarajevu donosi svjetsku ekskluzivu - turisti koji spavaju u kombiju i na otvorenom! I to ne neki balkanski turisti (jer, kao, mi smo barbari) nego francuski turisti. I još cijeli članak pod lažno dvojbenim nadnaslovom "Zapadnjačka (ne)kultura".

Da bi populističko moraliziranje bilo potpuno, potrebno je iz ničeg stvoriti problem:

Pitamo se samo da li se isti ovi turisti ovako ponašaju i u svojoj zemlji gdje se svaki neposluh strogo kažnjava?!

Originalni "članak" (nekoliko slika i riječi pažljivog, kulturnog i nezapadnjačkog čitatelja s Bistrika) možete pročitati ovdje.