Prelamanje jezika: Kako progovoriti na stranom jeziku? (uvodni tekst)
Govorite li srpski? Da? Možete li mi bez razmišljanja kazati padežne nastavke za promenu imenica druge deklinacione vrste? Ili imperativ glagola sesti, leći, razumeti? Nekoliko sinonima ili antonima prideva lep, brz, a imenica mrak i konj? Ne? Čudno.
Ovo nas navodi na zaključak da je i učenje maternjeg jezika proces koji traje tokom čitavog životnog veka. Nije li onda šašavo misliti da se strani jezik može savršeno naučiti?
S druge strane, naravno, svi govorimo i razumemo jedni druge, odnosno na praktičnom nivou za lične potrebe mi jezikom vladamo.
Kako bi sve barijere koje predstavljaju kamen spoticanja u procesu ovladavanja novim jezikom bile srušene, pretpostavićemo da se znanja (jezika) mogu podeliti u tri celine: neophodna, dovoljna i višak znanja, tj. znanje za stručnjake.
Objašnjenje:
⋆ Neophodna znanja – potrebno ih je usvojiti na samom početku. Malo ih je. Bez njih se ne može.
⋆ Dovoljna znanja – dovoljna za sigurnost pri korišćenju jezika. Ima ih nešto vise nego prvih.
⋆ Višak znanja – ovo je nivo profesionalaca. Neograničena ravan. Predstavlja stupanj koji se može izučavati i učiti celoga života.
Dešava se da se osobi nudi višak znanja pod plaštom potrebnog, iako neka neophodna znanja nisu data!
Jednostavno je. Što više znamo više učimo o tome koliko ne znamo!
Pređimo na stvar. Kazaćemo da želite nekome stvoriti utisak da je jezik nešto sasvim složeno i bezgranično, da njegovo učenje zahteva veliku količinu truda i vremena. Šta vam je potrebno? Od samoga početka ćete opterećivati žrtvu dodatnim informacijama, tj. višak znanja će se preplitati sa potrebnim znanjem. Zagarantovano, ovo bi u svačijoj glavi moglo dovesti do zamršenih i zapetljanih situacija, takođe bi moglo posejati osećaj straha od jezika. Šta bi se dogodilo kada bi se osobi davala samo potrebna znanja, a ako ona poželi, i dovoljna?
Možemo pretpostaviti da je učenje jezika približno isto što i učenje vožnje automobila – u početku vožnja se odvija u vidu pomeranja automobila napred i nazad, zatim se prelazi na nešto komplikovaniju rutu po kraju, pa kroz nekoliko meseci uspevate da položite ispit i dobijete vozačku dozvolu. Metodika učenja vožnje, kao i primena naučenog, može se iskoristiti i na jeziku. Postoji samo jedna mala začkoljica. Potrebno je da pronađete nastavnika koji vas neće primorati da proučite dizajn motora sa unutrašnjim sagorevanjem, zatim da isti taj motor zatvorenih očiju sastavite u rekordnom roku, pa tek onda da sednete za volan da vozite.
Kada je reč o jeziku, ljudi najčešće dolaze zbog jedne veštine, govoreći: Želim da (na)učim govoriti na tom i tom jeziku! Valjalo bi ovde prepoznati da je reč o savladavanju veštine govora koja je zasnovana na:
⋆ mogućnostima izgradnje rečenice – ovo se veoma često meša sa izučavanjem i učenjem gramatike,
⋆ poznavanju reči i izraza iz kojih želite da izgradite rečenice (sistematski pristup rečniku je ovde važan, tj. morate znati koje su reči/kombinacije neophodne, koje su dovoljne, a koje su suvišne, plus važno je da odaberete onu tehniku koja je za vas najprikladnija za učenje i pamćenje, tj. čuvanje reči i koja je pogodna u ovoj fazi).
Naučimo li kako brzo i dugo pamtiti potrebne reči i kombinacije i kako od njih da stvorimo rečenice koje će maternji govornici razumeti, da li će ovo bit dovoljno za nas? Mnogi odgovore DA. Tada se postavlja sledeće pitanje:
Šta je sa razumevanjem onoga što će vam biti odgovoreno i upućeno?
Posle kratkog razmišljanja dolazi se do zaključka: Da, i ovo nam treba... Gotovo!
Tada bi bilo valjano shvatiti da se sposobnost razumevanja govora zasniva na veštini brzog i tačnog izgovora i poznavanju fonetskih pravila za sjedinjavanje zvukova (postoji niz polurazvrstanih pravila bez kojih se usvajanje sposobnosti slušanja kod nekih ljudi znatno usporava).
Neophodno za znanja i umenja na konverzacijskom nivou se može savladati za kratko vreme, dovoljna znanja i veštine – u predvidivom roku, a suvišno – to je nemoguće po definiciji. Stoga je najgluplji način da (na)učite jezik mešanje potrebnog, dovoljnog i suvišnog znanja.


















