
No title available
dirt enthusiast
Alisa U Zemlji Chuda
Monterey Bay Aquarium

shark vs the universe
TVSTRANGERTHINGS
No title available
RMH

Kiana Khansmith
2025 on Tumblr: Trends That Defined the Year
d e v o n
Peter Solarz
I'd rather be in outer space 🛸

pixel skylines
tumblr dot com
Cosmic Funnies
Today's Document

@theartofmadeline
One Nice Bug Per Day
AnasAbdin
seen from Germany

seen from Sweden

seen from Indonesia
seen from United States
seen from United States

seen from Ireland
seen from Italy
seen from T1
seen from Germany
seen from United Kingdom

seen from Germany

seen from Türkiye
seen from Japan
seen from Argentina

seen from United States
seen from Sweden
seen from United Kingdom

seen from Japan
seen from Vietnam
seen from France
@thoughtstinted
t r a n s m u n d a n e d
“Da, razumijem te, ta haljina ima svoju priču.” I definitivno je imala, i ima ju još uvijek. Kada nešto ili nekoga vrtiš stalno po glavi zna se dogoditi (barem meni) da više nisi siguran ni je li se dogodilo to što se dogodilo. Nekako najlijepše stvari događale su mi se neočekivano, iz vedra neba. Sjećam se da sam te tražila pogledom kada ste došli na svadbu i pitala tvoga prijatelja : “A gdje je …….?” Nisam bila sigurna niti kako se točno zoveš, ali znala sam duboko u sebi da se nismo slučajno sreli par dana prije. Nekako, uvijek će mi ostati u pamćenju tvoja ruka koja čeka moju dok se naginješ sa osmjehom preko stola kako bi me nagovorio da plešemo. Jednostavno nisam očekivala takvu situaciju, kao što nisam očekivala ni da ćeš otići pustiti ponovno istu pjesmu samo jer sam ju pjevala dok smo plesali. Sjećam se da si mi rekao: “Pa daj pjevaj?!” I kako si odmahivao glavom sa osmijehom kada sam od nervoze pogriješla riječi. Sjećam se kako si me vrtio prebrzo pa sam te zamolila da usporiš i kako ti je kucalo srce dok smo plesali jedno uz drugo nerazdvojeni. Sjećam se i kako sam vidjela svoju ruku u tvojoj i pomislila zapamti, ovo možda bude važno. Naravno, nađoh te na dan svadbe pogledom u rekordnoj brzini, ali još bolji osjećaj je bio kada sam vidjela kako se osmijehuješ. Nisam te čak pustila ni da jedeš već sam trčala staviti ti ružmarin da ne bi slučajno neka druga djeveruša došla do tebe prije mene, kao što ni ti nisi pustio mene samu van već si došao za mnom. Male stvari me čine sretnom, kao naprimjer ono tvoje: “Ej, nema guranja!” dok smo prolazili crkvom kako bi čestitali mladencima. Sve su ti nekakve sitnice koje možda nisu primjetili drugi koliko sam primjetila ja. Možda i ovih godinu dana kasnije i ove sitnice nisu bitne. Čak ni nakon društvenih mreža, poruke na čiji odgovor sam čekala 3 dana jer si bio na moru, i svih oni sviđanja koje su neprimjetno svi primjetili. Nije se dogodilo ništa previše, ali je dovoljno za lijepu uspomenu. Dovoljno je da samo otvorim vrata ormara i vidim haljinu i sjetim se svih tih meni tada a djelomično i sada bitnih događaja. Odjednom imam dojam kako smo opet na istom mjestu, u isto vrijeme i kako me gledaš svojim lijepim pomalo tužnim očima i kako svira: “Lutko ja sam rešen da večno s tobom plešem!” dok se mi vrtimo u našem malom krugu neprimjetne sreće.
Can I get a guy that looks at me like simon looks at his Southampton football pls
more here
My future child: Mommy, tell me a bed time story?
Me: *clears throat* Alright... It's the summer of 2001, Joe meets Patrick and he's like "Yo, I know about music"
opinion: brendon urie is selfish, he didn't abandon the name panic! at the disco, he's taking all the credit for the band, he continues to be successful without ryan ross, he didn't write anything on a fever you can't sweat out or pretty. odd., he should go live under a rock
me: what the fuck? yeah he's successful but why would he not want to be? ryan ross left the band bc he didn't want to be on it anymore? they went separate ways and brendon urie decided to continue the band with his own spin on it? they came to terms with it? and now brendon urie just released an entire album that he wrote and recorded himself? why is that offensive? why should that be disregarded? he stepped up as frontman and ryan ross decided to move on, which leaves him with the rights to the band? let him be a success bc he's insanely talented? good luck to both of them? fuck off with your stupid claims that he's selfish bc he kept the name and is still successful with it? thanks?
also me: reblog with thoughts, i want to know what you think
Lutko ja sam rešen da večno s tobom plešem....
Stvar je u tome kako ja ovu istu stvar koju želim napisati brišem već po peti puta. Zašto? Što je toliko teško u tome napisati kako ti se netko sviđa, kad već znaš kako ta osoba to neće vidjeti. Barem ne ovdje.
Upoznala sam ga sasvim slučajno, ali samim njegovim ulaskom u prostoriju nekako je sve imalo smisla. Nije mi se dalo ići tamo gdje sam išla, a sada bih znajući da ću tamo sresti njega otišla još milion i jedan puta. Nikad nisam srela nekoga sa tako blagim i dobrim pogledom i sjajem u očima, nikad! Iako sam vrlo skeptična što se tiče ljudi, moja intuicija nije me prevarila ni ovaj puta. On je ljudi moji, predivan, možda ne čak ni u smislu izgleda, iako su i ti aspekti u plusu. Nisam mislila da će mi okupirati misli već 5. mjesec za redom iako sam u njegovom društvu bila tek mizerna dva dana. Stvar je u tome da sam kukavica, lakše mi je dosađivati prijateljicama i pisati im kako mi se stvarno sviđa nego priznati samoj sebi da se bojim poslati mu poruku, njemu. Jednostavno nemam hrabrosti, sada već vidim da sam zakasnila. Tko bi mene čekao 5 mjeseci? Najgora stvar je što stalno nailazim na njegove slike, prijatelje, poznanike, oznake registracija čak, koje me podsjete na njega i onaj naš desetominutni ples na najljepšu pjesmu na svijetu. Tada nisam vidjela ono što mi jasno sada stoji pred očima, gotovo titra. Da, od mene se očekivala reakcija na sve napisano i ne napisano, ali ne, ja sam ostala po strani nadajući se da će se dogoditi čudo. E baš to moje željno iščekivano čudo nije se dogodilo pa sada lijepo razbijam glavu noćima što bi bilo kada bi bilo. Poanta je u tome da sam propustila nešto što je moglo biti prekrasno i što je bilo prelijepo, ali nije, zato što sam odlučila ne reagirati i mučiti sama sebe.
Ali kako je pjesma išla “ja sam rešen da večno s tobom plešem” tako ćemo i mi plesati u mojim mislima beskrajan, sretni ples koji nikome više nije važan, koji će vjerojatno biti spremljen u prašnjavi dio mojih neostvarenih snova i zaboravljen od strane ljepših sretnijih dana.
Sad znam da čekanje može biti slatko, ali, brate, ponekad je to teška muka. Pogotovo kad ne znaš ni šta tačno čekaš ni hoćeš li to ikad dočekati.
Nura Bazdulj Hubijar | Sjećanje na plava brda (via clickmeallover19)
The best scene ever.
2x02 || 3x03
Jedva čekam 🙌